PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA

Mjere razvoja

 

Općina Sveti Petar u Šumi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


U Splitu, 31.01.2009.

 

MICRO projekt d.o.o.

Stepinčeva 38, 21 311 Stobreč

Tel:      021 555 400

Fax:     021 555 419

www.microgrupa.com

SADRŽAJ

SADRŽAJ 3

1......... MJERE RAZVOJA OPĆINE SVETI PETAR U ŠUMI 4

1.1...... Uvod. 4

1.2...... Prijavljivanje razvojnih projekata za mrežu projekata u regionalnom operativnom programu  5

1.2.1... Kriteriji za odabir projekata Regionalnog Operativnog Programa (ROP) Istarske županije 6

1.3...... Struktura obrazaca razvojnih mjera 9

2......... STRATEŠKI CILJ 1 – CJELOGODIŠNJI RAZVOJ TURIZMA. 11

2.1...... Valorizacije prirodne i kulturne baštine 11

2.2...... Razvoj selektivnih oblika turizma 13

3......... STRATEŠKI CILJ 2 – RAZVOJ INFRASTRUKTURE. 14

3.1...... Razvoj društvene infrastrukture 14

3.2...... Razvoj komunalne infrastrukture 16

4......... STRATEŠKI CILJ 3 - RAZVOJ GOSPODARSTVA. 17

4.1...... Razvoj obrtništva 17

4.2...... Razvoj malog i srednjeg poduzetništva 18

POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA. 19

Prilog 1: MJERE RAZVOJA- detaljan prikaz 20

 

1.    MJERE RAZVOJA OPĆINE SVETI PETAR U ŠUMI

1.1. Uvod

Mjere razvoja su najvažniji dio Programa ukupnog razvoja općine ili grada. Program ukupnog razvoja Općine Sveti Petar u Šumi sadrži razrađene mjere razvoja navedene Jedinice lokalne samouprave što je detaljno obrađeno u ovom dokumentu – Mjere razvoja. Mjere razvoja predstavljaju konkretizaciju strategije, tj. ciljeva i prioriteta u pojedinoj jedinici lokalne samouprave. Bez njih planirani razvoj ne bi imao konkretno uporište, te se u konačnici ne bi ni ostvario. Mjera razvoja u stvarnosti predstavlja projekt ili skupinu projekata koje treba provesti kako bi se ostvario određeni cilj. U piramidalnoj strukturi razvoja, mjere su jedini opipljivi i u konačnici vidljivi dio strategije razvoja pojedine JLS.

Slika 1 Strategija razvoja pojedinih JLS

Izvor: Vlastita obrada

Mjere razvoja sadržane su u pojedinim ciljevima i prioritetima razvoja grada. Konkretno, u Općini Sveti Petar u Šumi na radnim skupinama su definirana tri strateška cilja prema kojima se treba odvijati razvoj. Ti ciljevi su:

ˇ       CILJ 1: Razvoj cjelogodišnjeg turizma

Strateškim ciljem 1 se nastoji potaknuti razvoj turizma baziranog na tradiciji te kulturnoj i prirodnoj baštini. Da bi se ostvario takav cilj razvojne institucije morati će održivo upravljati prirodnom i kulturnom baštinom. Turizam kao djelatnost je dugo bio zapostavljen, ali nakon velikog rasta i uspjeha turizma na cijelom području Istre, turizam Općine Sveti Petar u Šumi je također prosperirao. Trenutno najveća aktivnost i najveća perspektiva u turističkoj djelatnosti proizlazi iz seoskog turizma koji određuju kvalitetna gastronomska ponuda s izvornim istarskim jelima i vinima, brojni kulturno-povijesni spomenici te manifestacije. Turistička ponuda općine, za sada, obuhvaća uglavnom agroturizam.

 

 

ˇ       CILJ 2: Razvoj infrastrukture

Strateškim ciljem 2 nastojalo bi se unaprijediti kvalitetu života te unaprijediti komunalnu i društvenu infrastrukturu. Kvaliteta života za svakoga pojedinca ima različito značenje pa se može smatrati relativnim pojmom. Međutim, klasično poimanje kvalitete života može se svesti na razvoj obrazovanja, sporta, rekreacije, zdravstvenih i socijalnih programa kao i poboljšanje javnih usluga (vodoopskrba, kanalizacija i dr.) koje nedvojbeno utječu na kvalitetu života određene sredine.

ˇ       CILJ 3: Razvoj gospodarstva

Gospodarski sustav možda je i najvažniji element u razvoju određenog društva. Njegova snaga i važnost su u tome što osigurava potporu ostalim elementima razvoja pojedinog društva. Ta potpora ne mora nužno biti financijska. Ta potpora može biti i u osiguranju obrazovanog kadra, potrebnog prostora i u mnogočemu drugom. Može se reći da je gospodarski sustav podsustav većeg društvenog sustava oko kojega se kreću ostali podsustavi (manje ili jednake važnosti). Prostor Općine Sveti Petar u Šumi je kroz cijelu svoju dugu povijest bio okrenut poljoprivrednoj i stočarskoj proizvodnji zahvaljujući povoljnoj kvaliteti zemljišta i klime. Promjene su nastupile u posljednjih nekoliko desetljeća, te se lagano napuštaju poljoprivredna zemljišta, dok se stanovništvo sve više okreće sekundarnim i tercijarnim djelatnostima (trgovina, sitna industrija, građevinarstvo i turizam). Najvažniji privredni subjekt na području Općine Sveti Petar u Šumi je proizvodni pogon tvrtke Puris d.d. Važno je napomenuti da radi velike vrijednosti kulturnih spomenika na području općine postoji velika mogućnost za razvoj turizma.

.

1.2.      Prijavljivanje razvojnih projekata za mrežu projekata u regionalnom operativnom programu

Provedba ROP-a odnosno u njemu zacrtanih strateških ciljeva realizirat će se kroz provedbu niza projekata; od kojih se za mnoge drži da će se moći financijski podupirati iz predpristupnih fondova EU, drugih donatora, te drugih sredstava dostupnih na nacionalnoj i regionalnoj razini u RH. Jedna od kontinuiranih zadaća JPP (Jedinica za provedbu projekata Istarske županije) je prikupljanje projektnih ideja od najšireg kruga predlagatelja projekata.

U svrhu toga upućuje se javni poziv čiji je predmet prikupljanje projektnih ideja za provedbu Regionalnog operativnog programa (ROP-a) Istarske županije. Sve jedinice lokalne samouprave, organizacije, institucije, poduzeća i privatne osobe s područja Istarske županije mogu prijaviti svoje projektne ideje. Projektne ideje su ograničene samo na područje navedene županije.

 

 

1.2.1.Kriteriji za odabir projekata Regionalnog Operativnog Programa (ROP) Istarske županije

Radna skupina i Partnerski Odbor Istarske županije zajednički su donijeli odluku o procesu odabira projekata za ROP kroz faze opisane u tabeli koja slijedi i njima pripadajućim kriterijima. Projekti odabrani za provedbu kroz ROP moraju biti u skladu sa strategijom ROP-a, kao i s drugim županijskim i nacionalnim strategijama i razvojnim planovima.

 


Tablica 1: Kriteriji za odabir projekata Regionalnog Operativnog Programa (ROP-a) Istarske županije

 

 

FAZA

 

KRITERIJI (PROJEKTI BI TREBALI)

 

REZULTATI

 

1) IDENTIFIKACIJA: U 

ovoj se fazi utvrđuju

projekti.

 

2) VREDNOVANJE

ODABIRA

 

OBVEZNI KRITERIJI:

Projekti mogu biti u bilo kojoj fazi razvoja, od početne

zamisli do iscrpnog plana, ali moraju ... 

-  Odražavati  ROP - tj. rezultirati iz osnovne i SWOT

analize i proizlaziti iz prioriteta i mjera ROP-a.

-  Podudarati se s ostalim odobrenim planovima  (tj.

postojećim i odobrenim nacionalnim/županijskim/

prostornim planovima jedinica lokalne

samouprave), sektorskim i drugim.

-  Biti usklađeni s Nacionalnom strategijom

regionalnog razvoja RH.

POŽELJNI KRITERIJI:

U najboljem slučaju projekti bi trebali ... 

-  pridonijeti razvoju konkurentnog gospodarstva

-  pridonijeti  jačanju ljudskog potencijala

-  pridonijeti očuvanju okoliša

-  biti usklađeni s relevantnim programima EU-a za

razdoblje 2007. – 2013.

-  općenito biti usklađeni s horizontalnim ciljevima

EU-a.

Proces identifikacije treba rezultirati

dugačkim popisom projekata s pravom

prvenstva (koji zadovoljavaju kriterije).

 

Projekti trebaju biti razvrstani po

uobičajenim (EU i nacionalnim)

sektorima, kao što su: 

-  razvoj poduzetništva

-  poljoprivredna potpora i ruralni razvoj

-  infrastruktura (kanalizacija, odlagališta

otpada i sl.)

-  obrazovanje i razvoj ljudskih resursa

-  zdravstvo i socijalna skrb

-  kulturna baština,  okoliš i turizam.

 

 

3) RANGIRANJE

Pri primjeni tih kriterija

potrebni su neki

preliminarni podaci o

projektima kao  što su

opcije, opseg, troškovi i

dobrobiti.

 

 

OBAVEZNI KRITERIJI

-  Mora biti označen kao projekt s pravom prvenstva

od strane Partnerskog odbora.

-  Može se brzo pripremiti u smislu studije izvedivosti

i detaljnog osmišljavanja (bez većih problema

tehničke, ekološke, financijske, privredne, socijalne

ili druge naravi).

-  Može se brzo realizirati (npr. nabava zemljišta ne

predstavlja problem, postoji lokacijska

(građevinska dozvola te projektna dokumentacija).

-  Raspoloživa sredstva sufinanciranja. Projekt ima

osigurano sufinanciranje u iznosu od najmanje

 

20% troškova projekta.

-  Početna procjena dokazuje veće koristi od

troškova (cost benefit).

 

-  Odgovorna institucija ima kapacitet za upravljanje i održavanje projekta

 

Popis visoko prioritetnih projekata u

svakom od sektora koji uglavnom

zadovoljavaju preliminarnu procjenu (pre-

feasibility). 

 

To usklađivanje prioriteta lokalne razine

s prioritetima vlade i međunarodnih izvora

financiranja optimizira pristup sredstvima

financiranja. 

 

 

 

SVI PRIORITETNI PROJEKTI TREBALI BI

UKLJUČIVATI:

-  predmet, prioritet i mjeru za koju se veže prijedlog

projekta

-  kratak opis stanja

-  kratak opis prijedloga rješenja koji sadržava

mogućnosti, ciljne korisnike, dopunske projekte i

operativne odgovornosti

-  trenutačan status pripreme

-  sva ključna pitanja u vezi s okolišem ili nabavkom

zemljišta

-  uključenje u prostorni plan 

ZA VISOKO PRIORITIZIRANE PROJEKTE:

-  procjena troškova s točnošću od manje ili više od

25%

-  početna procjena o koristima

-  definiranje organizacije za sufinanciranje (i

fondovi)

-  kratak pregled plana provedbe s definiranim

rokovima i odgovornostima. 

 

 

Matrica za projekte s pravom prvenstva

prema sektoru kao  što je pokazano u

tablici:

S1  S2  S3  S4

VISOKI PRIORITET

Projekt 1 P1 P1 P1

Projekt 2 P2 P2 P2

Projekt 3 P3 P3 P3

Projekt 4 P4 P4 P4

Projekt 5 P5 P5 P5

Itd.         itd. itd. itd.

 

 

PRIORITET (Drugi

identificirani projekti koji

nemaju dovoljno podataka za

Pravo prvenstva)

Projekt 1 P1 P1 P1

Projekt 2 P2 P2 P2

Projekt 3 P3 P3 P3

Projekt 4 P4 P4 P4

Projekt 5 P5 P5 P5

Itd.      itd.itd.itd.itd.

 

 

 


1.3. Struktura obrazaca razvojnih mjera

U daljnjem tekstu opisana je struktura obrazaca razvojnih mjera. Dana su objašnjenja radi lakšeg praćenja dokumenta, izbjegavanja nesporazuma i snalaženja u pojedinim razvojnim mjerama.

l        Naziv razvojne mjere

       Prikazuje osnovno značenje pojedine mjere razvoja

l        Jedinica lokalne samouprave

       Ukoliko se pojedini programi razvoja rade za više Jedinica lokalne samouprave važno je utvrditi za koju JLS se odnosi pojedina mjera kako ne bi došlo do preklapanja sličnih mjera razvoja u različitim JLS.

l        Operativni program

       U različitim razdobljima mogu biti izrađeni različiti razvojni programi na različitim razinama odlučivanja. Na lokalnoj razini postoje Programi ukupnog razvoja i Mape razvoja (koje izrađuje MICRO projekt d.o.o.), dok na regionalnoj razini postoje Regionalni operativni programi. Pojedine mjere razvoja mogu biti sadržane u različitim programima razvoja.

l        Cilj

       Svaka strategija razvoja sadrži strateške ciljeve. Izrađuju se na radnim skupinama na kojima se i u konačnici definiraju. U praksi, strategija razvoja sadrži od tri do pet ciljeva. Važno je utvrditi kojem cilju pripada pojedina mjera.

l        Prioritet

       Svaki pojedini cilj unutar sebe ima razrađene prioritete. Kao i ciljevi, svaki prioritet se utvrđuje na radnim skupinama na kojima sudjeluju lokalni stručnjaci iz pojedinih područja. U pravilu se utvrđuju dva do četiri prioriteta unutar pojedinog cilja.

l        Kategorizacija mjere

       Kategorizacija mjera prikazuje na koju kategoriju razvoja se odnosi pojedina mjera. U praksi postoji niz kategorija kao što su zdravstvo i socijalno zbrinjavanje, obrazovanje, zaštita okoliša, šport, komunalna infrastruktura itd.

l        Opis mjere

       Opis mjere prikazuje točno određenu lokaciju na kojoj se mjera izvodi, fazi u kojoj se nalazi te kategoriju stanovništva koja će u najvećoj mjeri imati koristi od projekta. Također, opisom je riješena dvojba radi li se o izradi dokumentacije (razvojna strategija određene gospodarske grane) ili o izgradnji i sanaciji određenih objekata.

l        Preduvjeti provođenja mjere

       Preduvjeti provođenja mjere pokazuju koje se radnje trebaju izvršiti prije nego se krene u realizaciju razvojnog projekta. Postoji mogućnost da se krene u realizaciju

l        Odgovorne institucije

       Različite razvojne mjere zahtijevaju različite odgovorne institucije. Utvrđivanjem odgovorne institucije onemogućuje se prebacivanje odgovornosti s jedne institucije na drugu ukoliko dođe do zastoja u realizaciji projekta.

l        Odgovorna osoba u JLS

       S obzirom da se razvojne mjere realiziraju na području pojedine JLS potrebno je utvrditi pojedince koji bi bili  odgovorni za praćenje i nadgledanje realizacije razvojne mjere.

l        Razdoblje provedbe

       Razdobljem provedbe okvirno se definira potrebno vrijeme za provedbu određene mjere razvoja. Potrebno vrijeme je nužno dobro isplanirati prvenstveno zbog donošenja proračunskog okvira. Dobro utvrđeno vrijeme provedbe uvelike olakšava planiranje ostalih razvojnih aktivnosti.

l        Rokovi

       Rokovi pokazuju najpovoljniji vremenski okvir u kojemu se mjera treba ostvariti. Najpovoljniji vremenski okvir znači balansiranje mogućnosti financiranja, vremenskih prilika i ostalih čimbenika i koji mogu utjecati na izvedbu projekta.

l        Ukupan proračun mjere

       Ukupan proračun mjere pokazuje cjelokupan iznos koji treba uložiti. Ukazuje na potrebu potrage za dodatnim izvorima financiranja ukoliko se razvojna mjera ne može financirati iz jednog izvora.

l        Uloženo do sada

       Određeni projekti mogu biti pokrenuti i prije izrade Programa ukupnog razvoja. Stoga je bitno znati koliko je do sada uloženo i iz kojih su fondova financirani projekti. Poznavanje financijskog tijeka olakšava upravljanje razvojnim projektima.

l        Očekivani iznosi financiranja

       Očekivani iznos financiranja prikazuje iz kojih se sredstava financira određena mjera. Ova stavka je važna odgovornim osobama i institucijama kako bi u određenom trenutku znali, ukoliko dođe do zastoja u realizaciji, kome se obratiti s pitanjem vezanim za financiranje projekta.

 

 

 

 

 

2.  STRATEŠKI CILJ 1 – CJELOGODIŠNJI RAZVOJ TURIZMA

Strateškim ciljem 1 se nastoji potaknuti razvoj turizma baziranog na tradiciji te kulturnoj i prirodnoj baštini. Da bi se ostvario takav cilj razvojne institucije morat će održivo upravljati prirodnom i kulturnom baštinom. Turizam kao djelatnost je dugo bio zapostavljen, ali nakon velikog rasta i uspjeha turizma na cijelom području Istre, turizam Općine Sveti Petar u Šumi je također prosperirao. Trenutno najveća aktivnost i najveća perspektiva u turističkoj djelatnosti proizlazi iz seoskog turizma koji određuju kvalitetna gastronomska ponuda s izvornim istarskim jelima i vinima, brojni kulturno-povijesni spomenici te manifestacije. Turistička ponuda općine, za sada, obuhvaća uglavnom agroturizam.

2.1. Valorizacije prirodne i kulturne baštine

Kulturna baština ogledava se u arhitekturi, sakralnim objektima i kulturnim spomenicima. Ona je konstantno prisutna na ovim područjima još od davnina. Kulturno spomenička baština općine Sveti Petar u Šumi ogleda se kako u materijalnim tako i u nematerijalnim dobrima koja se iskazuje kroz narodne rukotvorine, izložbe te tradicionalne narodne pjesme i plesove (Klapa „Sveti Petar u Šumi“ nastupa na brojnim smotrama klapske pjesme u Istri te u općinskim manifestacijama čime vrši promociju turizma Općine Sveti Petar u Šumi). Očuvanje kulturne baštine značajno je za preživljavanje raznih tradicija. Turističke aktivnosti koje imaju perspektivu zbog prirodnog i kulturnog nasljeđa Općine Sveti Petar u Šumi uključuju: kulturni, vjerski, gastronomski, seoski i izletnički turizam. Te tradicije obilježene su različitim vjerskim običajima, kulturnim manifestacijama i dr. Očuvanje kulturne baštine potrebno je njegovati, jer samo tako će mlađe generacije osjetiti važnost i privlačnost prema mjestu u kojem žive. Njegovanje tradicije prenijeti će duh davnina i omogućiti identifikaciju s vrijednostima koje su nekad bile vrlo značajne. U ovom pogledu potrebno je spomenuti bogato prirodno nasljeđe općine koje je rezultiralo i u bogatoj i raznolikoj kulturno spomeničkoj baštini. Kulturna dobra su jedna od rijetkih dobara koja u vrijeme globalizacije nisu uvozno zavisna, a njeni direktni i indirektni učinci najviše donose ploda upravo u mjestima u kojima se nalaze. Općenito govoreći, kulturna baština najlakše se promovira održavanjem raznih manifestacija (Supetarsko kulturno ljeto).U tom pogledu sve JLS trebati će iskoristiti veliki broj stranih fondacija, kao i fondove EU koje ulažu u spomeničku baštinu. Jedan od važnih elemenata razvoja i prezentacije kulture jest izrada projekata koji bi povezivali kulturu s turizmom. Time bi kulturno umjetnička baština dobila besplatnu i efikasnu promociju i ujedno mogućnost komercijalizacije, a turistička ponuda bi bila proširena na još jedan segment. Takav pristup doprinosi razvoju i realizaciji više strateških i prioritetnih ciljeva.

Kulturna i prirodna baština na području Općine Sveti Petar u Šumi je prepoznata od nadležnih tijela, a turizam, kojim bi se trebala valorizirati navedena baština, je određen kao razvojna djelatnost od strane Općine. Nadalje, Nacionalna strategija razvoja kulturnog turizma, koju je usvojila Vlada RH je u prvom redu podizanje stupnja znanja i vještina potrebnih za razvoj kvalitetnih kulturno-turističkih proizvoda. Strategija definira pet prioriteta: Stvaranje klime koja podupire inicijative razvoja kulturno-turističkih proizvoda, uspostavljanje formalne organizacije zadužene za implementaciju strategije, podizanje razine znanja i vještina potrebnih u osmišljavanju kvalitetnih proizvoda, razvoj kvalitetnih, dobro osmišljenih kulturno-turističkih proizvoda, kvalitetnija promocija.

Opći trend u svijetu, pa i u Hrvatskoj je zašita okoliša. Taj trend dolazi kako posljedica nepažnje prema čovjekovoj okolini kroz niz od pedesetak godina pojačane industrijalizacije. Spoznajom o ograničenosti kapaciteta prirode čovjek se doveo u nezavidnu poziciju da mora na uštrb prirode ograničavati svoj ekonomski rast. O ovoj problematici napisano je niz radova, održano veliki broj foruma, sjednica, predavanja, doneseno nebrojeno zakonskih akata i strategija, što je u konačnici rezultiralo gubitkom iz vida svrhe svega toga, a to je kvaliteta života pojedinca, ali i cjelokupnog društva. Potrebno je prilikom planiranja razvoja očuvati razvojni potencijal općine Sveti Petar u Šumi, a to je moguće samo na način da se prostor/okoliš koristi planirano i racionalno, te da se na području općine osigura kvalitetan život i gospodarski razvoj. 

Prostornim planom su utvrđeni ciljevi i interesi koji su važna determinanta razvoja na području općine Sveti Petar u Šumi. Potrebno je imati na umu činjenicu da korištenje prostora treba osigurati sanaciju, zaštitu i unapređenje stanja u kojem se okoliš nalazi.

 

U ovom kontekstu svrha zaštite okoliša usmjerena je prema poboljšanju turističke ponude i održivog razvoja turizma. Jedan od najvećih problema je otpad, tj. problematika odlagališta, prikupljanja, sortiranja i reciklaže te ponovnog korištenja otpada. Iako ne postoji legalno odlagalište otpada na području općine Sveti Petar u Šumi otpad se redovito prikuplja i odvozi što je zasluga poduzeća Metis iz Pule Edukacijom lokalnog stanovništva zaštita okoliša bi bila mnogo efikasnija i jeftinija s obzirom da zaštita okoliša na lokalnoj razini počinje od svakog pojedinca i njegove neposredne okoline. No, na području Općine Sveti Petar u Šumi ne provodi se edukacija stanovništva o važnosti zaštite okoliša, a upravo je ta neposredna okolina bit zaštite okoliša na lokalnoj razini te sva nastojanja trebaju biti usmjerena u tom pravcu. Važan element politike zaštite okoliša na nacionalnoj razini je proces pristupanja Hrvatske u EU. Iako je nacionalna domena nevažna za JLS, zakoni i usvojeni propisi legislative EU ipak će se u određenoj mjeri reflektirati na lokalne prilike. Da bi postala članicom, zemlja kandidatkinja mora poduzeti sve kako bi ispunila uvjete koje joj postavlja EU radi prihvaćanja pravne stečevine koja sadržava više od tristo različitih propisa koji se odnose na onečišćenje zraka i vode, kemikalije, zbrinjavanje otpada, biotehnologiju, zaštitu od radioaktivnog zračenja i očuvanje prirodnih izvora. Smatra se kako je poglavlje zaštite okoliša jedno od najsloženijih poglavlja pregovora. Financiranje projekata zaštite okoliša moguće je ostvariti povlačenjem sredstava iz EU fondova.

 

2.2. Razvoj selektivnih oblika turizma

Turistička infrastruktura predstavlja neophodan element kako bi sav turistički potencijal (očuvan okoliš i kulturna baština) mogao biti i adekvatno iskorišten. Realizacije mjera ovog prioriteta trebala bi pratiti realizaciju mjera prethodnog prioriteta kako bi vremenski slijed bio optimalan. Osim zajedničkim mjera za cjelokupno područje navedenih općina nastati će još niz mjera i projekata koje će pojedine JLS samostalno realizirati te tako pridonijeti kvalitetnijem razvoju turističke infrastrukture. Turizam kao djelatnost je dugo bio zapostavljen, ali nakon velikog rasta i uspjeha turizma na cijelom području Istre, turizam Općine Sveti Petar u Šumi je također prosperirao. Trenutno najveća aktivnost i najveća perspektiva u turističkoj djelatnosti proizlazi iz seoskog turizma koji određuju kvalitetna gastronomska ponuda s izvornim istarskim jelima i vinima, brojni kulturno-povijesni spomenici te manifestacije. Turistička ponuda općine obuhvaća, za sada, uglavnom agroturizam.

 

Da bi se cjelokupna turistička ponuda upotpunila potrebno je učiniti niz mjera kao što je izgradnja vinskih cesta, kako bi se predstavila i gastronomska kultura ovog kraja, zatim postavljenje turističkih informativnih panoa na ulazu i izlazu iz općina, izgradnja poučno – ekoloških staza, obnova starih kuća kao potpora razvoju seoskog turizma te niz drugih mjera koje će biti u duhu razvoja turističke infrastrukture.

Pregledom trenutnog stanja djelatnosti na području općine, primjetna je nedovoljna razvijenost turizma u ukupnoj strukturi gospodarstva općine posebno s obzirom na mogućnosti. Uzevši u obzir brojne kulturno-povijesne spomenike i manifestacije, Općina Sveti Petar u Šumi ima sve predispozicije da postane privlačno turističko odredište. U zadnje vrijeme primjetna je sve učestalija pojava kvalitetne gastronomske ponude s izvorno istarskim vinima i jelima, što pogoduje razvoju seoskog i gastronomskog turizma.

 

3.  STRATEŠKI CILJ 2 – RAZVOJ INFRASTRUKTURE

Strateškim ciljem 2 nastojalo bi se unaprijediti kvalitetu života te unaprijediti komunalnu i društvenu infrastrukturu. Kvaliteta života za svakoga pojedinca ima različito značenje pa se može smatrati relativnim pojmom. Međutim, klasično poimanje kvalitete života može se svesti na razvoj obrazovanja, sporta, rekreacije, zdravstvenih i socijalnih programa kao i poboljšanje javnih usluga (vodoopskrba, kanalizacija i dr.) koje nedvojbeno utječu na kvalitetu života određene sredine.

3.1. Razvoj društvene infrastrukture

Ova smjernica razvoja obuhvaća spektar društvenih potreba kao što su obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb te šport i rekreacija.

U razmatranju plana razvoja općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi potrebno je posebnu pažnju posvetiti institucijama društvenih djelatnosti. Pod tim se podrazumijeva status i razvoj: općinske udruge, obrazovanje, očuvanje i razvoj kulturnih vrijednosti, objekti i institucije koje svojim djelovanjem i postojanjem promiču športski život općina, sustav zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, sustav vatrogasne zaštite.

Obrazovanje stanovništva je proces koji se ne događa spontano. U njega je potrebno ulagati, a pri tome rezultate ne očekivati odmah. Rezultati se mogu pojavljivati tek nakon određenog razdoblja. Obrazovanje se odnosi na osnovno, srednje i visoko školstvo. Osnovno i srednje školstvo je u domeni JLS i županije, dok visoko školstvo uglavnom nije. Sustavi obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te institucije istih zahtijevaju poseban tretman. Obrazovne institucije svojim djelovanjem utječu na gospodarstvenu sliku općine. Regionalni operativni program županije kao jedan od osnovnih županijskih problema generalno ističe i potrebu za boljom komunikacijom i suradnjom gradova i općina međusobno i sa županijom, ali i županije s resornim ministarstvom. Ovakav vid suradnje je potreban kako bi realizirao dugoročan ekonomski razvitak na području cijele Istarske županije.

 

Veliki izazov će također predstavljati upravljanje projektima ekonomskog razvoja financiranim od strane Europske Unije. U vezi s tim problemom poduzete su mjere koje leže u činjenici da se značajna sredstva angažiraju u financiranju decentraliziranih funkcija u osnovnom školstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi. Također se i znatna sredstva ulažu u izgradnju komunalne strukture, stipendiranje učenika i studenata, sufinanciranje raznih programa i aktivnosti u kulturi i športu.

Reformu i unaprjeđenje srednjeg školstva na državnoj razini treba shvatiti kao sredstvo koje vodi prema istom cilju. Posljedica ovakve politike je i ublažavanje nepovoljne demografske strukture stanovništva u kojoj je veliki udio starijeg stanovništva.

U općini Sveti Petar u Šumi trenutno nema aktivnih projekata preuređenja zgrade ili inventara vrtića koji je uređen 2007. godine te postoji potreba da se izgradi park s dječjim igralištem s obzirom da u okolini vrtića postoji samo mini park sa šljunčanim igralištem. Osnovna škola ispunjava standarde HNOS-a. Uz školsku zgradu postoji i nova športska dvorana, dok u neposrednoj blizini škole ne postoje zelene površine osim cvjetnjaka.

Na području općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi nema srednje škole, te se učenici najčešće odlučuju za škole u Pazinu i Poreču, zbog blizine i organizacije prijevoza, dok manji dio odlazi u Pulu. Obzirom na postojanje samo dva fakulteta na istarskom području, srednjoškolci s područja općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi gravitiraju i drugim sveučilišnim sredinama. Takva organizacija srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja ostati će i u budućnosti.

Kao i na području cjelokupne Republike Hrvatske zdravstvo predstavlja jedno od značajnih problema. Razlozi su brojni, jer zdravstvena djelatnost je neprofitna djelatnost i cijela zdravstvena zaštita mora biti dostupna svakom pojedinom građaninu. Na koji način, to ovisi o financijskoj moći, ali i spremnosti i razumijevanju lokalne politike za potrebe i probleme zdravstvene zaštite. U cijeloj županiji djeluje ukupno 27 javnih zdravstvenih institucija te 359 privatnih. Na 1.000 stanovnika u Istarskoj županiji ima 2,23 liječnika i 2,61 bolnička postelja. Kako bi se definirala županijska javno-zdravstvena politika Istarska županija donijela je strateški dokument „Plan zdravlja“ čiji je program potrebno i implementirati.[1]

Kao prvi problem ističe se činjenica da na području općine  Sveti Petar u Šumi ne postoji ambulanta, ljekarna niti hitna pomoć te stanovništvo za korištenje zdravstvenih usluga treba koristiti kapacitete u susjednim općinama. Drugi problem je nedostatak ustanova u funkciji socijalne skrbi u općini Sveti Petar u Šumi iako na području Istarske županije postoji 6 centara socijalne skrbi i to u Puli, Pazinu, Labinu, Rovinju, Poreču i Bujama . Socijalna skrb je u načelu u nadležnosti institucija, ali razvojem civilnog društva postoji mogućnost razvoja izvaninstitucionalnih programa socijalne skrbi. Razvojem civilnog društva omogućuje se rasterećenje institucija kako u financijskom tako i u kadrovskom te infrastrukturnom smislu.

Šport je značajan za rekreaciju i odmor stanovništva od svakodnevnice. Na području općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi  već tradicionalno postoji kvalitetan športski potencijal. Međutim, ne postoji kvalitetna športska infrastruktura. Kao i na cjelokupnom području države javlja se nedostatak financijskih sredstava, što rezultira lošim stanjem opreme u većini klubova. Ipak, područje općine Sveti Petar u Šumi i općina Tinjan je idealno za amatersko bavljenje športom kao što su nogomet, boćarstvo, biciklizam, jahanje. Ovako pogodno područje za bavljenje raznovrsnim športovima može se iskoristiti i za poboljšanje turističke ponude.

 

 

3.2. Razvoj komunalne infrastrukture

Javna infrastruktura je temelj za funkcioniranje urbanog naselja. U nju se ubrajaju ceste, javne površine, cestovna rasvjeta, vodovod i kanalizacija, telekomunikacija, energetska i druga infrastruktura koja služi svim građanima i poduzetnicima općine koji se njome svakodnevno služe. Ona je temelj za kvalitetno funkcioniranje JLS prema gospodarskim, ekološkim i socijalnim kriterijima.

U općini Sveti Petar u Šumi problemi u prometnom sustavu su brojni. Ipak ističu se sljedeći problemi na cestovnoj infrastrukturi: „uska grla“ – Županijska cesta 5076 (nedostaje crta a upravo se ova cesta koristi u velikoj mjeri (kod izlaza s parkirališta tvrtke „Puris d.d.“, dolazi do  oduzimanja prava prvenstva  vozilima iz ostalih pravaca).  Također potrebno je riješiti nedostatak prometne signalizacije na području naselja općine u suradnji sa nadležnim institucijama.

Postojeći vodovodni sustav Općine Sveti Petar u Šumi uključuje sva naselja i zadovoljava potrebe stanovništva za pitkom vodom, međutim potrebna je rekonstrukcija dotrajalih dijelova vodovodne mreže u pojedinim naseljima. Javna kanalizacijska mreža sastoji se od fekalne i oborinske kanalizacije spojene u jedan sustav. Na području općine Sveti Petar u Šumi ne postoji takav sustav za odvodnju otpadnih voda. Također još ne postoji projekt s ciljem rješavanja prethodno navedenog problema.

Postojeći elektroopskrbni sustav Općine Sveti Petar u Šumi osigurava 100%-tnu pokrivenost kućanstava električnom energijom. Postoji plan razvoja elektroenergetske mreže na području Općine Sveti Petar u Šumi u sklopu Elektroistre d.o.o Pula distribucijskog operatera.

 Na području općine Sveti Petar u Šumi trenutno nema izgrađenih plinovodnih sustava iako je u Prostornom planu Istarske županije predviđena plinofikacija pa će i Općina Sveti Petar u Šumi prionuti izgradnji lokalnog plinovodnog sustava.

 

 

 

 

 

 

4.  STRATEŠKI CILJ 3 - RAZVOJ GOSPODARSTVA

Gospodarski sustav možda je i najvažniji element u razvoju određenog društva. Njegova snaga i važnost su u tome što osigurava potporu ostalim elementima razvoja pojedinog društva. Ta potpora ne mora nužno biti financijska. Ta potpora može biti i u osiguranju obrazovanog kadra, potrebnog prostora i u mnogočemu drugom. Može se reći da je gospodarski sustav podsustav većeg društvenog sustava oko kojega se kreću ostali podsustavi (manje ili jednake važnosti). Prostor Općine Sveti Petar u Šumi je kroz cijelu svoju dugu povijest bio okrenut poljoprivrednoj i stočarskoj proizvodnji zahvaljujući povoljnoj kvaliteti zemljišta i klime. Promjene su nastupile u posljednjih nekoliko desetljeća, te se lagano napuštaju poljoprivredna zemljišta, dok se stanovništvo sve više okreće sekundarnim i tercijarnim djelatnostima (trgovina, sitna industrija, građevinarstvo i turizam). Najvažniji privredni subjekt na području Općine Sveti Petar u Šumi je proizvodni pogon tvrtke Puris d.d. Važno je napomenuti da radi velike vrijednosti kulturnih spomenika na području općine postoji velika mogućnost za razvoj turizma.

Stoga je ostvarivanje ovog cilja zamišljeno kroz dva prioriteta, i to Razvoj obrtništva i Razvoj malog i srednjeg poduzetništva..

4.1. Razvoj obrtništva

Poljoprivreda predstavlja najvažniju poslovnu djelatnost na području Općine Sveti Petar u Šumi iako je u zadnjih nekoliko desetljeća u konstantnom opadanju kako na području općine, tako i na području cijele Istarske županije. Osnovni problemi poljoprivrede su rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta, smanjenje broja poljoprivrednika (kako zbog iseljavanja tako i zbog zapošljavanja u drugim djelatnostima) te propadanje poljoprivrednog zemljišta. Najčešće poljoprivredne djelatnost na području općine su vinogradarstvo, voćarstvo, ratarstvo i povrćarstvo od čega najveću priliku za prosperitet ima vinogradarstvo, radi dugogodišnje tradicije uzgoja. U stočarstvu je orijentacija na uzgoj goveda, svinja i peradi. Važno je napomenuti da se na području općine nalaze proizvodni pogoni mesne industrije Puris d.d. iz Pazina koja zapošljava značajan broj stanovništva općine.

 

Sve veći broj stanovnika općine se bavi proizvodnjom industrijskih proizvoda i to u obliku proizvodnih obrta. U bližoj prošlosti je obrtna proizvodnja bila zapostavljena i ignorirana u korist poljoprivrede tako da danas tek preuzima poziciju koja joj pripada u obujmu ukupne proizvodnje i zaposlenosti općine. Radi toga se počelo raditi na mjerama za poboljšanje uvjeta za razvoj obrtne proizvodnje u općini.

Većina obrta na području općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi bavi se djelatnosti građevinarstva i to 27 obrta, 15 obrta na području Općine Sveti Petar u Šumi (40,54%).

 

4.2. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

S obzirom da su općine Sveti Petar u Šumi i Tinjan susjedne općine, gospodarski napredak mora biti usmjeren u istom smjeru, što će od svih JLS tražiti međusobnu koordinaciju i uvažavanje kako bi se uz stručnu pomoć gospodarski napredak i ostvario. Jednu od okosnica razvoja općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi trebalo bi predstavljati poduzetništvo. Razvoj poduzetništva, podržavati će se ovdje mjerama gospodarske politike na lokalnoj razini. Stoga će biti potrebno razviti novi model poticaja koji u ovom trenutku nije adekvatno razrađen. Adekvatna promocija gospodarskih potencijala ne smije biti ograničena samo na lokalna područja. Navedeni preduvjeti, utjecati će na rast industrijske proizvodnje, s posebnim naglaskom na prerađivačku industriju, koja će pak biti usko povezana s poljoprivredom. Razvojem zajedničkih projekata nastojati će se nastupiti koordinirano prema različitim fondovima i drugim izvorima financiranja. Svi gore navedeni koraci koji će se poduzimati trebali bi potaknuti stvaranje novih radnih mjesta koja će osigurati egzistenciju, a time i na rješavanje problema velike stope strukturne nezaposlenosti u navedenim općinama.


POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA

POPIS SLIKA

 

Slika 1: Strategija razvoja pojedinih JLS. 4

 

 

POPIS TABLICA

 

Tablica 1: Kriteriji za odabir projekata Regionalnog Operativnog Programa (ROP-a) Istarske županije  7

 

 

Prilog 1: MJERE RAZVOJA- detaljan prikaz

 



[1]     Izvor: ROP Istarske županije, 2006. godina