U Splitu 31.01.2009.

 

MICRO projekt d.o.o.

Stepinčeva 38, 21 311 Stobreč

Tel:      021 555 400

Fax:     021 555 419

www.microgrupa.com

SADRŽAJ

 


1.   UVOD. 5

1.1.  Što je Program ukupnog razvoja i čemu služi? 5

1.2.  Koncepcija Programa ukupnog razvoja. 9

1.3.  PUR i održivi razvoj 10

1.4.  Financiranje razvoja JLS-a. 10

1.5.  Implementacija aktivnosti iz PUR-a u proračun JLS-a. 12

2.   STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE. 13

2.1.  Gospodarstvo. 13

2.1.1. Geografski položaj Istarske županije. 13

2.1.2. Klimatske značajke Istarske županije. 15

2.1.3. Površina općine, broj stanovnika i gustoća naseljenosti 16

2.1.4. Pregled postojećih ključnih gospodarskih sektora. 18

2.1.5. Obrtništvo. 20

2.1.6. Trgovačka društva. 21

2.1.7. Zadruge. 22

2.1.8. Poljoprivreda. 23

2.1.9. Šumarstvo. 37

2.1.10. Turizam. 39

2.1.11. Bankarstvo i financijske usluge. 43

2.1.12. Poticanje razvoja poduzetništva. 44

2.1.13. Gospodarska udruživanja. 45

2.1.14. Radna snaga – zaposlenost/ nezaposlenost i izvori financiranja. 46

2.1.15. Stanovanje i javne zgrade. 54

2.1.16. SWOT analiza gospodarstva. 55

2.2.  Društvene djelatnosti 57

2.2.1. Nadležnosti 57

2.2.2. Obrazovanje. 58

2.2.2.1.  Predškolsko obrazovanje u općinama Tinjan i Sveti Petar u Šumi 59

2.2.2.2.  Osnovnoškolsko obrazovanje. 59

2.2.2.3.  Srednje i visoko obrazovanje. 62

2.2.3. Kulturna i prirodna baština. 63

2.2.4. Šport 73

2.2.5. Zdravstvo i socijalna skrb. 76

2.2.5.1.  Zdravstvo. 76

2.2.5.2.  Socijalna skrb. 77

2.2.6. Vatrogasna zaštita. 77

2.2.7. SWOT analiza društvenih djelatnosti 78

2.3.  Zaštita okoliša. 81

2.3.1. Odlaganje čvrstog otpada. 82

2.3.2. Ispust otpadnih voda. 88

2.3.3. Onečišćenje prirodnih resursa. 88

2.3.3.1.  Onečišćenje voda. 88

2.3.3.2.  Onečišćenje zraka. 89

2.3.3.3.  Onečišćenje tla te degradacija zemljišta i poljoprivrednog potencijala. 89

2.3.4. SWOT analiza zaštite okoliša. 91

2.4.  Institucije. 92

2.4.1. Struktura državne administracije. 92

2.4.2. Struktura županijske administracije. 94

2.4.3. Struktura administracije Općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi 101

2.4.4. Aktivno vođenje proračuna Općine Tinjan i Sveti Petar u Šumi 105

2.4.4.1.  Proračun Općine. 105

2.4.4.2.  Transparentni proračunski proces 106

2.4.5. Financiranje javnih potreba. 107

2.4.5.1.  Prihodi proračuna Općine. 112

2.4.6. Kreiranje interesnih partnerstava. 118

2.4.6.1.  Sudjelovanje građana. 118

2.4.6.2.  Javno-privatno partnerstvo. 118

2.4.7. SWOT analiza institucija. 119

2.5.  Prostorno uređenje. 121

2.5.1. Uvod. 121

2.5.2. Postupak prostornog uređenja. 122

2.5.3. Postupak provedbe prostornih planova. 122

2.5.4. Upravljanje korištenjem zemljišta. 124

2.5.4.1.  Općina Tinjan. 124

2.5.4.2.  Općina Sveti Petar u Šumi 127

2.5.5. Prilagodbe i unapređenja fizičke infrastrukture. 129

2.5.5.1.  Općina Tinjan. 129

2.5.5.2.  Općina Sveti Petar u Šumi 133

2.5.6. SWOT analiza prostornog planiranja. 136

3.   Strategija razvoja OPĆINA TINJAN I SVETI PETAR U ŠUMI 139

4.   Mjere razvoja OPĆINa TINJAN I SVETI PETAR U ŠUMI 140

5.   Postupak praćenja i ažuriranja provedbe PUR-a. 141

5.1.  Odgovornost za provedbu PUR-a. 143

5.1.1. Postupci upravljanja. 143

5.1.2. Praćenje i ocjenjivanje. 143

5.1.3. Organizacija i jamčenje tijeka informacija i razmjene informacija. 144

6.   POPIS TABLICA; GRAFIKONA I SLIKA. 145


1.       UVOD

1.1.       Što je Program ukupnog razvoja i čemu služi?

Razvoju teži svaka država, regija, županija, grad ili općina. Želja za razvojem i boljim životom uostalom potječe od svakog pojedinca, od svake obitelji, i kao takva prožeta je kroz sve sfere ljudskog djelovanja.

Da bi ta naša nastojanja uspjeli realizirati, potrebito je uložiti određene napore i sredstva, ali prije svega treba imati jasnu viziju i cilj. Bez jasnog planiranja razvoj se prepušta stihiji i ne odvija se u željenom smjeru. Neplanirani razvoj ne prepoznaje sve potrebe društva za razvojem u svim njegovim pojavnostima, i kao takav donosi brojne probleme sredini u kojoj se odvija. Takav razvoj najčešće se manifestira ekonomskom nerazvijenošću, lošom gospodarskom koordinacijom, nekompatibilnošću gospodarskih subjekata, lošom socijalnom politikom, te uništavanjem i zagađenjem prostora kao najvrjednijeg resursa jednog područja.

Da bi se izbjegao takav slijed zbivanja, očuvao okoliš, a ujedno omogućio kvalitetan ekonomski razvitak koji će građanima pružiti visok životni standard i općenito ugodan život, potrebno je konstruktivno sagledati potrebe i promišljanja svih subjekata jednog društva. U razvijenim zemljama takav je oblik razvoja postao potpuno uobičajena praksa, ali i obveza. U nerazvijenim zemljama ili slabo razvijenim zemljama, izrada takvih planova još uvijek nije pravilo. Planiranje nije i ne smije biti dilema, ono o čemu se treba razmišljati su pitanja kako i na koji način planirati razvoj te kako ga realizirati. Naime, mnogo značajnija sredstva su potrebna za ispravljanje grešaka napravljenih u neplanskom, stihijskom razvoju nego što bi bilo utrošeno u planiranje i osmišljavanje razvoja nekog područja.

Zbog toga dobro osmišljen upravljani ili vođeni razvoj neke države ima jasnu strukturu, piramidu strategija odnosno planova. Obično je to planiranje koncipirano na tri razine: državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Država tako izrađuje strategije razvoja, dokumente koji daju smjernice nekoj državi u kojem smjeru treba graditi svoju budućnost, koje su joj glavne grane gospodarstva, i područja od nacionalnog interesa. Sukladno tome planiranje razvoja se spušta na niže razine: regija, jedinica lokalne samouprave (JLS). U Hrvatskoj taj lanac sukladno administrativno-političkom ustrojstvu ima slijedeće elemente: strategije RH koju donosi Vlada i Sabor Republike Hrvatske, regionalni operativni program (ROP) kojeg donosi županija, a koji mora biti sukladan s prije spomenutim strategijama, te program ukupnog razvoja (PUR), dokument kojeg usvajaju općinska i gradska Vijeća u RH.

PUR je iznimno značajan dokument kojeg izrađuje općina ili grad, te na taj način preuzima odgovornost za gospodarski razvoj svojeg JLS-a.

Osim toga, zbog neravnomjernog razvoja pojedinih regija Republike Hrvatske kao i različitih društvenih skupina, Vlada RH je prepoznala potrebu da se definira regionalna politika. Regionalna politika je isto tako politika i praksa koju provodi EU, iz razloga smanjenja socijalnih i gospodarskih razlika pojedinih regija, odnosno ekonomske i socijalne kohezije Europske unije. Ovakva politika provodi se pomoću različitih strukturnih i kohezijskih fondova. Na taj način EU odobrava i potiče prijenos sredstava iz bogatijih zemalja članica u one manje razvijene zemlje/regije. Takvom politikom unutar Unije može se prenijeti i više od 35% proračuna EU-a. Zahvaljujući strukturnim i kohezijskim fondovima utječe se na povećanje konkurentnosti regije i pridonosi boljem standardu njenih građana.

Iz tih razloga trebalo je izgraditi sustav nacionalnog, regionalnog i lokalnog razvoja, tj. sustava koji će omogućiti:    

  1. jasno definiranje potreba u razvoju,
  2. usuglašavanje oko razvojnih prioriteta te
  3. razvijanje ideja i predlaganje takvih projekata koji opravdavaju investiranje javnih sredstava u pojedina područja.

Takvi sustavi su također preduvjet za sudjelovanje u preraspodjeli sredstava iz predpristupnih i strukturnih fondova Europske unije.

Poseban značaj za održivi razvoj zemlje i njenu konkurentnost na europskom tržištu sačinjava upravo regionalna politika. Na taj način izjednačava se gospodarska razvijenost pojedinih regija unutar države, te lakša implementacija u globalne procese koji se odvijaju na tržištu. U prilog tome govori i praksa Europske unije u kojoj ne samo da regije unutar država razvijaju politiku svojeg razvoja, već se često regije različitih država (koje imaju iste ili slične interese) povezuju te zajednički nastupaju i razvijaju na tržištu.

Kao što je potrebno da strategija i poticanje na inicijativu dolazi od strane viših instanci, isto tako je potrebito da različite razvojne projekte planiraju i provode lokalne vlasti. To dolazi iz činjenice da se svi projekti međusobno razlikuju bilo u većoj ili u manjoj mjeri. Na taj način programi kreirani na nacionalnoj razini često ne mogu polučiti priželjkivane rezultate, barem ne u onoj mjeri u kojoj je to moguće postići kada se sama lokalna zajednica aktivno uključi u razvoj područja na kojem djeluje. Svako područje, regija, općina ili grad ima svoje specifičnosti i kao takve najbolje ih poznaju upravo lokalne vlasti. Stoga je lokalne vlasti potrebito educirati o načinu planiranja razvoja i njegovu provođenju, kako bi mogli biti nosioci razvoja JLS-a.

Instrumenti za provedbu ovih prioriteta regionalne politike su Programi razvoja županija i širih regija ili programi razvoja gradova i općina.

Zbog svega navedenog potpuno se logičnim nameće potreba da i Općine Tinjan i Sveti Petar u Šumi izrade Programe ukupnog razvoja. Budući je Istarska županija već izradila ROP (regionalni operativni program), tim je potreba i mogućnost za izradu PUR-a još više izgledna.

Upravo iz tih razloga su Općine Tinjan i Sveti Petar u Šumi prionule izradi „Programa ukupnog razvoja općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi“.

Izrada Programa ukupnog razvoja omogućiti će razvoj općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi, dati odgovor na pitanje u kojem smjeru taj razvoj treba ići i na koji ga način ostvariti. Isto tako PUR će dati realnu sliku o potrebama svih subjekata i skupina u društvu, kao i sastaviti listu prioriteta. PUR je dokument po kojem će Poglavarstva Općina moći planirati aktivnosti, najznačajnije i najučinkovitije projekte za Općine Tinjan i Sveti Petar u Šumi, ujedno takav plan je i podloga za izradu proračuna i raspodjele novca unutar Općina.

Isto tako specifična namjena PUR-a je odrediti gdje općina želi i može biti u ekonomskom, gospodarskom i društvenom pogledu u odnosu na regiju i državu u cjelini te odrediti optimalan put za postizanje toga cilja.

Program ukupnog razvoja utvrđuje strateške prioritete razvoja i pomaže usmjeriti resurse kako bi se oni što efikasnije upotrijebili.

PUR obično izrađuje skupina stručnjaka, dok samu strategiju određuje radna skupina koja je sastavljena od svih meritornih subjekata u općini kako bi sve skupine društva bile uključene u proces odlučivanja. Subjekti će biti zaduženi i za provedbu programa.

PUR nudi odgovore na slijedeće probleme s kojim se JLS susreće:

  1. zapošljavanje;
  2. prihod;
  3. privlačenje investicija;
  4. pristup kapitalu;
  5. komunalne usluge;
  6. prometnu infrastrukturu te
  7. na sve ostale segmente koji su izravno povezani s održivim gospodarskim rastom i napretkom. Izuzetno je bitno da se takva strategija razvoja usredotoči na one projekte i zadatke koji će imati pozitivnih učinaka na JLS i koje je moguće ostvariti.

Provođenje  te praćenje i ažuriranje ovog programa razvoja označava slijedeći logičan korak u strateško-gospodarskom razvoju općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi.

Izrada Programa ukupnog razvoja nije zakonom obvezujuća, no ipak Općinsko poglavarstvo smatra nužnim izraditi PUR kako bi on bio odraz potreba Općine, te u kojem će biti odrednice budućeg razvoja Općine s konkretnim mjerama za postizanje održivog razvoja. Dakle izrada dokumenta koji će najaviti uspješan proces održivog razvoja.

 

 


1.2.       Koncepcija Programa ukupnog razvoja

Struktura „Programa ukupnog razvoja općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi“ je slijedeća:

U prvom poglavlju obrađuju se slijedeća pitanja: što je Program ukupnog razvoja, tko ga je izradio, koje su njegove koristi, kome je on namijenjen, zašto se prišlo izradi tog plana, koje je radnje potrebno izvršiti kako bi se izradio ovaj dokument itd.

U drugom poglavlju se analizira postojeća situacija u općinama Tinjan i Sveti Petar u Šumi. Obrađena područja su strukturirana na slijedeći način:

  1. gospodarstvo općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi;
  2. društvene djelatnosti općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi;
  3. zaštita okoliša općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi;
  4. institucije u općinama Tinjan i Sveti Petar u Šumi;
  5. prostorno uređenje općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi.

Svaka navedena cjelina ima SWOT analizu u kojoj se navode snage, slabosti, prilike i prijetnje svake od navedenih cjelina.

U trećem poglavlju navodi se ukupna Strategija razvoja općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi (Prilog 1).

Strategija razvoja nudi rješenja, nakon što prouči analizu područja, oformljena radna skupina sukladno napravljenoj analizi definira ključne probleme koji se pojavljuju na području općine.

Nakon što su se izglasali prioritetni problemi u svakom od područja odredili su se strateški ciljevi razvoja tog područja. Određivanje prioriteta razvoja je neophodno za razvoj općine jer su resursi kojima raspolaže jedinica lokalne samouprave manji od mogućnosti koji se pred nju postavljaju.

Kada se definiraju polazišta utvrđuje se zajednička vizija općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi, a potom i strateški ciljevi.

Kako bi se određeni strateški ciljevi razvoja mogli ostvariti potrebno je razviti strategije pomoću kojih će se ti postavljeni ciljevi ostvariti.

U četvrtom poglavlju se razrađuju i definiraju Mjere odnosno projekti koji su nužni da bi se Strategije razvoja općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi mogle provesti u djelo (Prilog 2).

U petom poglavlju navode se načini praćenja, monitoringa, kontrole i ažuriranja izrađenog Programa ukupnog razvoja.

Šesto poglavlje sadrži popis tablica, grafova i slika koje omogućuje lakše praćenje dokumenta i bolju preglednost sadržaja.

Kako bi se osigurao pravilan gospodarski, socijalni i društveni razvoj općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi, bitno je da se sva ulaganja bilo od strane državnih ministarstava, međunarodnih donatora ili Županije, odnose samo na one projekte koji jasno dostižu ciljeve i odgovarajuće prioritete. Cilj je da se Program ukupnog razvoja općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi prepozna kao učinkovit okvir za financiranje jasnih razvojnih prioriteta.

1.3.       PUR i održivi razvoj

Integrirani, odnosno održivi razvitak, je cilj kojem teži svako planiranje počevši od državne razine pa do županijske i gradske tj. općinske. Integrirani razvitak je razvitak koji objedinjuje tri cilja gospodarskog, socijalnog (društvenog) i ekološkog. Održivi razvitak  mora postati dominantna odrednica u svim strategijama razvoja pa tako i u strategiji razvoja općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi.

Razvitak mora biti usmjeren na dugoročna rješenja razvoja općina, a nikako ne na kratkoročna i privremena rješenja aktualnih problema i budućih potreba.  Česta je pogreška da se u želji i potrebi za bržim gospodarskim razvitkom naprave koraci koji idu nauštrb zaštite okoliša, što ne ide u prilog održivom razvitku. Proces održivog razvitka nije moguće započeti jačanjem gospodarskog razvitka u cilju odgovaranja na postojeći pritisak, ne uzimajući u obzir pritom društvena razvojna načela i ekološke zahtjeve (te se zbog toga jedan veliki dio PUR-a odnosi na dio o zaštiti okoliša). Stoga je važno da usprkos potrebi za što bržim razvojem i nemogućnosti njegova daljnjeg odgađanja ne budu zanemareni društveni i ekološki aspekti. Zbog toga jedan od ključnih ciljeva planiranja treba biti i zaštita okoliša. To znači uvođenje zaštite okoliša kao jedne od dimenzija u sve velike teme ekonomskog i socijalnog razvoja koje su u 21. stoljeću pred nama: od industrijskog razvoja, gradnje prometne infrastrukture, restrukturiranja i privatizacije energetskog sektora, do drugačijeg oblikovanja turističkog proizvoda, prilagodbe poljoprivrede, očuvanja okoliša, naročito nacionalnih parkova te politike zapošljavanja. Iz navedenih razloga jako je bitno da se vodi posebna pažnja o zaštiti okoliša kako ne bi došlo do narušavanja samog koncepta održivog razvoja.

1.4.       Financiranje razvoja JLS-a

Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave snose općine i gradovi. Tako da projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju, vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu ali i svi drugi projekti, njihova izgradnja i održavanje predstavljaju izniman financijski trošak. Zbog tog pritiska lokalne samouprave su prisiljene potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će učinkovito pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih nedostataka u financiranju infrastrukture. Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanja privatnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za infrastrukturu lokalnih samouprava (javno-privatno partnerstvo).

Postoji mogućnost financiranja takvih projekata i putem kreditiranja lokalnih samouprava u RH. To tržište koje predstavljaju jedinice lokalne samouprave još je relativno novo i slabo zastupljeno kod financijskih institucija, ali se vrlo brzo razvija. Komercijalni krediti postaju sve konkurentniji, kapitalno financiranje sve je dostupnije iz sve većeg broja državnih i međunarodnih financijskih institucija u sve višim iznosima, a lokalne samouprave počinju sve više koristiti nove oblike financiranja, uključujući i izdanja javno uvrštenih obveznica i leasinga.

Danas vodstvo lokalne samouprave ima nove mogućnosti za financiranje na raspolaganju to su: Međunarodne financijske institucije i državni fondovi koji daju potpore i izravne kredite lokalnim samoupravama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Fond za regionalni razvoj i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR). Te institucije i programi koje nude imaju već uhodane procese u kojima upoznaju lokalnu upravu o načinu podnošenja zahtjeva za kreditiranjem i uvjetima kreditiranja.

Lokalne samouprave sada koriste i leasing do određene mjera kao mehanizam financiranja, ali primjena ove vrste financiranja je ograničena na prijevozna sredstva. Leasing trenutno ne predstavlja značajan faktor u financiranju lokalnih samouprava za nefinancijsku imovinu, iako bi se to u budućnosti moglo promijeniti kako lokalne samouprave budu sve bolje razumijevale ovu tehniku financiranja.

Postoji 5 osnovnih izvora iz kojih se jedinice lokalne samouprave mogu financirati:

  • krediti poslovnih banaka;
  • financiranje leasingom (operativni i financijski leasing);
  • izdavanje obveznica (moguće samo za određene JLS-e koji zadovolje uvjete);
  • krediti i potpore državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Hrvatske vode i Ministarstva Vlade RH);
  • krediti i potpore međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Programi financiranja EU – fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).

1.5.       Implementacija aktivnosti iz PUR-a u proračun JLS-a

Kako bi se postigla adekvatna efikasnost PUR-a potrebno je što prije započeti s provedbom Programa ukupnog razvoja. U trenutku kada se Program ukupnog razvoja izradi treba ga usvojiti Općinsko vijeće. Njegova provedba treba započeti što je prije moguće kako ne bi došlo do razilaženja Programa ukupnog razvoja od trenutka kada je izrađen do trenutka kada ga se počne primjenjivati tj. njegove implementacije. Realizacija programa zahtijeva stoga strogo vezivanje planiranja projekta s godišnjim ili višegodišnjim proračunskim planiranjem u lokalnoj zajednici.

Proračun lokalnih zajednica mora biti zasnovan na operativnom planu koji proizlazi iz Programa ukupnog razvoja. Kako bi se srednjoročni operativni plan, koji pokriva razdoblje od nekoliko godina proveo, plan aktivnosti treba podijeliti na godišnje planove aktivnosti, koji sadrži projekte ili specifične korake projekata u slijedećoj godini.

Proračun za slijedeću fiskalnu godinu mora biti povezan s izradom godišnjih planova aktivnosti. Povezanost između Programa ukupnog razvoja i proračuna je ključan preduvjet kako bi se počelo upravljati održivim razvojem neke općine ili grada na kvalitetan način.

2.       STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE

2.1.       Gospodarstvo

2.1.1.     Geografski položaj Istarske županije

Istarska županija je smještena na Istarskom poluotoku, na jugozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Okružena je Primorsko-goranskom županijom na istoku, Republikom Slovenijom na sjeveru i Republikom Italijom na jugu (samo morska granica). Županija je podijeljena na 10 gradova i 31 općinu među kojima su i općine Tinjan i Sveti Petar u Šumi.

Površina Istarske županije je 2.820 km˛ i površinom spada među srednje velike županije u Hrvatskoj. Dužina obale iznosi 445 km, dok uključujući i otoke iznosi 539.9 km. Ukupan broj stanovnika županije prema popisu iz 2001. godine iznosi 206.344 ili 4,65% stanovništva Hrvatske. Gustoća stanovništva je 73 st/km˛ što je malo manje od nacionalnog prosjeka (78 st/km˛) dok je prosječna starost stanovništva 40,2 godine. Glavno administrativno središte Istarske županije je Grad Pazin, dok je najveći grad Pula.

Slika 1. Položaj Istarske županije u Hrvatskoj

Izvor: http:hr.wikipedia.org

Reljef istarske županije je pretežito krški, s vapnenačkim tlom i nedostatkom vode. Sjeverno-istočni dio županije pripada produžetku Dinarskih Alpi i predstavlja planinski dio županije koji se naziva još i „bijela“ Istra. Osim navedene, razlikuju se još i „siva“ Istra ili plodna zemlja u unutrašnjosti Istre, te „crvena“ Istra ili zemlja u blizini obale s uglavnom prevladavajućim crljeničkim tlom.

Vegetacija na području Istre se razlikuje s obzirom na područja pa tako obalna područja i otoci obiluju raznovrsnom Mediteranskom vegetacijom, prvenstveno crnogoričnom šumom - zelenom makijom, (većinom crnika i planika) dok u unutrašnjosti prevladavaju hrastovina i borovina. Kontinentalne ravnice i doline su primarno namijenjene poljoprivredi. Bliže moru, zemlja se koristi za uzgoj grožđa, smokvi te maslina. Glavne značajke poljoprivrede u Istri su proizvodnja ekološki uzgojene hrane i kvalitetnog vina, te maslinarstvo.

Slika 2. Istarska županija

Izvor: www.istra-istria.hr/uploads/pics/istra_sat.jpg


Tablica 1. Popis gradova i općina u Istarskoj županiji

Gradovi

Općine

Pula

Bale

Kršan

Sveti Lovreč

Pazin

Barban

Lanišće

Sveti Petar u Šumi

Poreč

Brtonigla

Ližnjan

Svetvinčenat

Buje

Cerovlje

Lupoglav

Tar-Vabriga

Buzet

Fažana

Marčana

Tinjan

Labin

Funtana

Medulin

Višnjan

Novigrad

Gračišće

Motovun

Vižinada

Rovinj

Grožnjan

Oprtalj

Vrsar

Umag

Kanfanar

Pićan

Žminj

Vodnjan

Karjoba

Raša

 

 

Kaštelir-Labinci

Sveta Nedjelja

 

Izvor: Državni zavod za statistiku, popis stanovništva 2001. godine

 

2.1.2.     Klimatske značajke Istarske županije

Klima je Mediteranska, veoma ugodna, s najvišom prosječnom temperaturom zraka od 24°C u kolovozu i najnižom prosječnom temperaturom od 5°C u siječnju. Ljeta su suha i topla s više od 10 sunčanih sati dnevno. Temperature iznad 10°C su prisutne više od 240 dana u godini. Ekstremne vrućine (više od 30°C) traju najviše tri tjedna. Iako su temperature zraka niže od onih u Dalmaciji, Jadransko more je toplije, dosežući 26°C u kolovozu, a najhladnije u ožujku (9-11°C). Prosječni salinitet mora je 37‰ što je nešto manje od prosječnog saliniteta Jadranskog mora (38‰).

Prosječna količina sunčanih sati u godini iznosi 2.388 sati. Zbog dužine dana i prevage vedrina tijekom ljeta je insolacija najduža. Dnevni prosjek ljeti u Istri iznosi oko 10 sati.

Najčešći vjetrovi na području Istarske županije su bura (sjeverni vjetar, donosi hladno i suho vrijeme) i jugo (južni vjetar, donosi toplo i vlažno vrijeme).

Količina oborina raste od zapada prema Učki. Jaki pljuskovi mogući su u svibnju, lipnju i listopadu. Tuča je moguća u lipnju i srpnju. Snijeg je rijetka pojava i zadržava se po nekoliko dana.


2.1.3.     Površina općine, broj stanovnika i gustoća naseljenosti

Općina Tinjan

Općina Tinjan je smještena u središnjem dijelu Istarskog poluotoka, 12 km zapadno od administrativnog centra županije, Grada Pazina. Površina općine je 54,46 km˛ što je 1,93% površine Istarske županije. Prema posljednjem popisu stanovništva u općini Tinjan živi 1770 stanovnika (smanjenje od 10% u odnosu na 1991) što je 0,86% stanovništva Hrvatske. Gustoća stanovništva u općini Tinjan je 32,5 st/km˛ što je manje od gustoće stanovništva u Istarskoj županiji.

Slika 3. Položaj općine Tinjan u Istarskoj županiji

TINJAN

 

Izvor: ROP Istarske županije, 2005. godina

 

Općina Tinjan obuhvaća 9 naselja i to: Brčići, Brečevići, Jakovci, Kringa, Muntrilj, Radetići, Tinjan i Žužići.

Općina Sveti Petar u Šumi

Općina Sveti Petar u Šumi je u središnjem dijelu Istarskog poluotoka, 11 km jugozapadno od administrativnog centra županije, grada Pazina i 7 km južno od općine Tinjan. Površina općine Sveti Petar u Šumi iznosi 15 km˛ što je samo 0,53% površine Istarske županije, i čini općinu najmanjom po površini u županiji. Prema posljednjem popisu stanovništva (2001. godine) na području općine Sveti Petar u Šumi živi 1.011 stanovnika, što je 0,49% ukupnog broja stanovnika županije. Gustoća stanovništva u općini je 67 st/km˛, što je nešto manje od prosječne gustoće stanovništva Istarske županije (73 st/km˛).

Slika 4. Položaj općine Sveti Petar u Šumi

Izvor: ROP Istarske županije, 2005. godina

Općina Sveti Petar u Šumi obuhvaća samo jedno, istoimeno naselje.

 

2.1.4.     Pregled postojećih ključnih gospodarskih sektora

Općina Tinjan

Kroz cijelu svoju povijest stanovništvo općine Tinjan se uglavnom bavilo poljoprivredom koja je bila glavna gospodarska djelatnost što je ostala i do danas.

Radi blizine velikog centra, Grada Pazina, veći dio radno aktivnog stanovništva općine je zaposlen u Pazinu i to većim dijelom u industriji i rudarstvu. Razvojem tercijarnih djelatnosti na području Istarske županije, a prema tome i na području općine Tinjan, u zadnjih od zadnjih dva desetljeća XX.-og stoljeća do danas, otvara se mogućnost za daljnji gospodarski razvoj općine u turizmu.

POLJOPRIVREDA

Najvažnija gospodarska djelatnost na području općine tradicionalno je poljoprivreda iako se njena važnost smanjuje još od razdoblja Drugog svjetskog rata. Razvojem drugih djelatnosti i seljenjem stanovništva došlo je do opadanja interesa stanovništva za intenzivno bavljenje poljoprivredom iako i danas čak 78% domaćinstava na području općine Tinjan posjeduje poljoprivredno gospodarstvo, a 14,4% ukupnog radnog stanovništva općine se aktivno bavi poljoprivredom. Poljoprivrednu proizvodnju na području općine karakterizira ratarska proizvodnja i to posebno pšenice, ječma, kukuruza i lucerne, dok je stočarska proizvodnja u opadanju uz iznimku svinjogojstva (proizvodnja pršuta) po čemu je općina poznata.

TURIZAM

Turističko-ugostiteljska djelatnost na području Istarske županije je vodeća gospodarska djelatnost te u zadnje vrijeme dobiva sve veću važnost i na području općine Tinjan. Tome je uzrok dobra prometna povezanost i blizina, turistički vodećeg gravitacijskog centra, Grada Poreča, kao i važnost brojnih kulturnih spomenika i turističkih manifestacija koje se tradicionalno održavaju na području općine Tinjan, posebno Šimunja u sklopu koje se održava i Fešta istarskog pršuta. Daljnjim ulaganjem u razvoj turističke djelatnosti na području općine stvorili bi se preduvjeti za povećanje gospodarskog razvoja kojem bi osnova bila turističko-ugostiteljska djelatnost.

 

Općina Sveti Petar u Šumi

Prostor općine Sveti Petar u Šumi je kroz cijelu svoju dugu povijest bio okrenut poljoprivrednoj i stočarskoj proizvodnji zahvaljujući povoljnoj kvaliteti zemljišta i klime. Promjene su nastupile u posljednjih nekoliko desetljeća, te se lagano napuštaju poljoprivredna zemljišta, dok se stanovništvo sve više okreće sekundarnim i tercijarnim djelatnostima (trgovina, sitna industrija, građevinarstvo i turizam). Najvažniji privredni subjekt na području općine Sveti Petar u Šumi je proizvodni pogon tvrtke Puris d.d. Važno je napomenuti da radi velike vrijednosti kulturnih spomenika na području općine postoji velika mogućnost za razvoj turizma.

POLJOPRIVREDA

Poljoprivreda predstavlja najvažniju poslovnu djelatnost na području općine Sveti Petar u Šumi iako je u zadnjih nekoliko desetljeća u konstantnom opadanju kako na području općine, tako i na području cijele Istarske županije. Osnovni problemi poljoprivrede su rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta, smanjenje broja poljoprivrednika (kako zbog iseljavanja tako i zbog zapošljavanja u drugim djelatnostima) te propadanje poljoprivrednog zemljišta. Najčešće poljoprivredne djelatnost na području općine su vinogradarstvo, voćarstvo, ratarstvo i povrćarstvo od čega najveću priliku za prosperitet ima vinogradarstvo, radi dugogodišnje tradicije uzgoja. U stočarstvu je orijentacija na uzgoj goveda, svinja i peradi. Važno je napomenuti da se na području općine nalaze proizvodni pogoni mesne industrije Puris d.d. iz Pazina koja zapošljava značajan broj stanovništva općine.

INDUSTRIJA

Sve veći broj stanovnika općine se bavi proizvodnjom industrijskih proizvoda i to u obliku proizvodnih obrta. U bližoj prošlosti je obrtna proizvodnja bila zapostavljena i ignorirana u korist poljoprivrede tako da danas tek preuzima poziciju koja joj pripada u obujmu ukupne proizvodnje i zaposlenosti općine. Radi toga se počelo raditi na mjerama za poboljšanje uvjeta za razvoj obrtne proizvodnje u općini.

TURIZAM

Turizam kao djelatnost je dugo bio zapostavljen, ali nakon velikog rasta i uspjeha turizma na cijelom području Istre, turizam općine Sveti Petar u Šumi je također prosperirao. Trenutno najveća aktivnost i najveća perspektiva u turističkoj djelatnosti proizlazi iz seoskog turizma koji određuju kvalitetna gastronomska ponuda s izvornim istarskim jelima i vinima, brojni kulturno-povijesni spomenici te manifestacije. Turistička ponuda općine obuhvaća restorane, konobe i agroturizam.

 


2.1.5.     Obrtništvo

Obrtnici čije je sjedište na području općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi, vrše registraciju obrta upisom u Obrtničku komoru u Pazinu. Upisom obrta u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godine dana od dana izdavanja obrtnice.

Tablica 2. Broj obrtnika prema pojedinim djelatnostima u općinama Tinjan i Sveti Petar u Šumi

Djelatnost

Općina Tinjan

Općina Sveti Petar u Šumi

Broj obrta

Udio

Broj obrta

Udio

Građevina

27

34,60%

15

40,54%

Turizam i ugostiteljstvo

2

2,56%

1

2,70%

Proizvodnja

12

15,38%

5

13,51%

Financije i računovodstvo

0

0,00%

1

2,70%

Servis i popravci

4

5,13%

2

5,40%

Ostale usluge

5

6,41%

6

16,27%

Prijevoz

14

17,95%

3

8,11%

Poljodjelstvo

3

3,85%

1

2,70%

Šumarstvo

1

1,28%

0

0,00%

Trgovina

10

12,82%

3

8,11%

Ukupno

78

100,00%

37

100,00%

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovnika (2001)

Iz gornje tablice je vidljivo da se većina obrta na području općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi bavi djelatnosti građevinarstva i to 27 obrta na području općine Tinjan (34,60%), te 15 obrta na području općine Sveti Petar u Šumi (40,54%).

Osim navedenih djelatnosti, u općini Tinjan su značajnije zastupljeni sljedeći obrti:

·         Prijevoz – 14 obrta ili 17,95% u ukupnom broju,

·         Proizvodnja – 12 obrta ili 15,38% u ukupnom broju,

·         Trgovina – 10 obrta ili 12,82% u ukupnom broju.

Osim građevinarstva, u općini Sveti Petar u šumi značajnije su zastupljene sljedeće djelatnosti:

·         Ostale usluge (npr. frizeri) – 6 obrta ili 16,27% u ukupnom broju,

·         Proizvodnja – 5 obrta ili 13,51% u ukupnom broju.


2.1.6.     Trgovačka društva

Poduzetnici prilikom otvaranja poduzeća i registriranja dodatnih djelatnosti uvođenjem službe Hitro.hr vrlo brzo i jednostavno mogu otvoriti tvrtku. Trgovački sud nadležan za područje Istarske županije je Trgovački sud u Pazinu.

Županijska gospodarska komora Istarske županije se nalazi u Puli.

Na području općine Tinjan djeluje 25, a na području općine Sveti Petar u Šumi 10 poduzeća registriranih kao trgovačka društva.

Tablica 3. Trgovačka društva na području općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi

Vrsta djelatnosti

Broj subjekata

Općina Tinjan

Općina Sveti Petar u Šumi

Poljoprivreda lov i šumarstvo

2

0

Ribarstvo

0

0

Rudarstvo i vađenje

0

0

Prerađivačka industrija

4

1

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom

0

0

Građevinarstvo

5

4

Trgovina

8

3

Hoteli i restorani

2

1

Prijevoz, skladištenje i veze

1

0

Financijsko posredovanje

0

0

Poslovanje nekretninama i poslovne usluge

3

1

Obrazovanje

0

0

Zdravstvena zaštita

0

0

Ostale djelatnosti

0

0

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Registar poslovnih subjekata, 2007. godina

Djelatnošću trgovine se bavi najveći broj trgovačkih društava na području općine Tinjan (8 društava, čine 33,33% ukupnog broja trgovačkih društava). Od ostalih djelatnosti, najviše poduzeća se bavi građevinarstvom (5 poduzeća ili 20%) te prerađivačkom industrijom (4 poduzeća ili 16%)

Na području općine Sveti Petar u Šumi najviše poduzeća se bavi djelatnostima građevinarstva (4 poduzeća ili 40%) te trgovine (3 poduzeća ili 30%).


2.1.7.     Zadruge

Prema Zakonu o zadrugama iz 23.05.1995. godine „zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.“

Na području općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi nije organizirana niti jedna zadruga.

 


2.1.8.     Poljoprivreda

Općina Tinjan

Kroz cijelu povijest poljoprivredna je proizvodnja bila i ostala glavno zanimanje i temeljna gospodarska djelatnost najvećeg dijela stanovništva tinjanske općine. Značajnije ju je dopunjavalo stočarstvo i iskorištavanje šuma, pa, uz nešto obrta, isključivo za domaće potrebe, navedeno predstavlja strukturu tradicijskog gospodarstva.

Tablica 4. Broj kućanstava za poljoprivrednu proizvodnju s ukupno raspoloživim zemljištem

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno raspoloživom zemljištu

Broj kućanstava

Ukupno raspoloživa površina zemljišta

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

Ostalo zemljište, ha

Broj parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta

ukupno korišteno

u vlasništvu

uzeto u zakup

dano u zakup

Istarska županija

13.534

52.823,39

22.040,16

18.816,34

3.734,83

511,01

30.783,23

57.904

Općina Tinjan

332

2.019,90

728,42

667,74

67,34

6,66

1.291,48

1.968

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godina

Ukupno raspoloživa površina zemljišta na području općine Tinjan je 2.019,9 ha što je 3,82% raspoloživog zemljišta Istarske županije. Od toga je 728,42 ha zemljišta iskorišteno što predstavlja samo 36% ukupno raspoloživih površina. Na području općine Tinjan postoji 332 poljoprivrednih kućanstava što u odnosu na županiju predstavlja udio od 2,45%. Svako poljoprivredno kućanstvo raspolaže u prosjeku s 2,19 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta.

Ostalo zemljište u općini Tinjan, tj. ono što se ne koristi u poljoprivredne svrhe  (neobrađeno poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište, dvorišta, putovi, kamenolomi, pješčare, ribnjaci, močvare te površine pod kanalima i drugim vodenim površinama) zauzima 1.291,48 ha.


Tablica 5. Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno raspoloživom zemljištu

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno raspoloživom zemljištu

Istarska županija

Općina Tinjan

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

Ukupno

22.040,16

728,42

Oranice i vrtovi

10.364,40

384,56

Povrtnjaci (na okućnici, korišteni za vlastite potrebe)

151,9

6,56

Livade

4.021,89

152,1

Pašnjaci

3.505,71

130,7

Voćnjaci

Ukupno

1.327,10

6,75

Od toga: plantažni

858,45

1,84

Vinogradi

Ukupno

2.651,99

47,67

Od toga: plantažni

1.956,23

47,14

Rasadnici i košaračka vrba i dr.

17,17

0,08

Ostalo zemljište, ha

Ukupno

30.783,23

1.291,48

Od toga: neobrađeno

8.707,02

392,41

Od toga: šumsko

18.627,20

846,61

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godina

Raščlanjujući ukupno raspoloživo zemljište na području općine Tinjan zaključuje se da je najveći dio površina pod šumama (846,61 ha ili 41,91%) ili neobrađeno (392,41 ha ili 19,43%). Od korištenog poljoprivrednog zemljišta najveći udio zauzimaju oranice i vrtovi (384,56 ha ili 19,05%) te livade i pašnjaci (282,8 ha ili 14%). Takva struktura poljoprivrednih površina prikazuje da je udio poljodjelstva u gospodarstvu općine nešto veći od udjela stočarstva.


Tablica 6. Broj kućanstava prema prodaji poljoprivrednih proizvoda u 2002. godini

 

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema korištenome poljoprivrednom zemljištu

Istarska županija

Općina Tinjan

Broj kućanstava koji je ostvario prihod od prodaje

Žitarica

65

4

Industrijskog, te aromatskog bilja

8

0

Krmnog bilja

16

1

Povrća

293

10

Cvijeća i ukrasnog bilja

18

0

Voća i grožđa

486

14

Vina i rakije, te maslinovog ulja i ostalih prerađevina

436

10

Goveda i kravljeg mlijeka

260

4

Svinja

129

17

Ovaca i koza, te ovčjeg i kozjeg mlijeka

70

3

Peradi i jaja

39

0

Dopunskih djelatnosti

119

4

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godina

Gornja tablica pokazuje broj poljoprivrednih kućanstava koja se bave komercijalnom poljoprivrednom proizvodnjom. Najveći broj kućanstava je ostvarilo prihod uzgojem i prodajom svinja (17 uzgajivača, udio u županiji je 13,18%) te uzgojem i prodajom voća i grožđa (14 uzgajivača, udio u županiji je 2,88%). Gledano ukupno, 41,8% kućanstava je prihod ostvarilo baveći se stočarstvom, dok je 58,2% prihod ostvarilo baveći se poljodjelstvom.


Tablica 7. Struktura oranica i vrtova u Istarskoj županiji i Općini Tinjan (u ha)

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema korištenom poljoprivrednom zemljištu

Istarska županija

Općina Tinjan

Žitarice

4.663,99

194,63

Krumpir

838,46

31,72

Mahunasto povrće za suho zrno

105,95

6,16

Uljano sjemenje i plodovi

35,47

0,01

Duhan

0

0

Šećerna repa

5,47

0,1

Krmno bilje

2.865,78

91,91

Predivo bilje

0,66

0,3

Ostalo povrće

361

5,26

Bilje za upotrebu u parfumeriji i farmaciji (aromatsko i ljekovito), i ostalo bilje

22,13

1,17

Cvijeće i ukrasno bilje, sjemenje i sadni materijal

33,38

2,27

Ugari

1.326,92

51,13

Ukupno korištene oranice i vrtovi

10.364,40

384,56

Ostalo povrće u povrtnjacima

133,67

6,27

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.g.

Raščlanjivanjem poljodjelske proizvodnje po proizvodima na području općine Tinjan vidi se da je najveći dio zemljišta služio za uzgoj žitarica (194,63 ha ili 50,61%), krmnog bilja (91,91 ha ili 23,9%) te krumpira (31,72 ha ili 8,24%) dok zemljišta pod jednogodišnjom pauzom uzgoja (ugari) zauzimaju 51,13 ha ili 13,3% ukupnog poljoprivrednog zemljišta.


Tablica 8. Demografija u poljoprivrednom sektoru


Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno raspoloživom zemljištu

Istarska županija

%

Općina Tinjan

%

Broj kućanstava

13.534

 

332

 

Broj članova kućanstava (podatci za prvih 8 članova kućanstava)

44.674

100%

1.264

100%

Muški

22.748

50,91%

645

51%

Ženski

21.926

49,09%

619

49%

 

 

 

 

 

do 25 godina

10.521

23,55%

360

28,48%

25 - 34

4.863

10,88%

139

11%

35 - 44

6.031

13,50%

186

14,70%

45 - 54

7.173

16,06%

172

13,61%

55 - 64

6.317

14,14%

149

11,80%

više od 65 godina

9.769

21,87%

258

20,40%

UKUPNO:

44.674

100%

1.264

100%

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.g.

U općini Tinjan 332 poljoprivredna kućanstva imaju 1264  člana što je udio od 2,83% u odnosu na županiju. Udio muškog i ženskog poljoprivrednog stanovništva je približno jednak dok po dobnoj strukturi dominiraju osobe srednje životne dobi (od 25 do 64 godine s 51,11%). Primjetna je nešto nepovoljnija dobna struktura stanovništva u odnosu na općinu Sveti Petar u Šumi (manje mladog i više starog stanovništva).


Tablica 9. Stočna proizvodnja (uzgoj)

Stoka, perad i ostale životinje

Istarska županija

Općina Tinjan

%

Goveda

6.433

114

1,77%

Svinje

11.915

786

6,60%

Ovce i koze

18.594

619

3,32%

Konji

402

9

2%

Magarci, mazge i mule

217

6

2,76%

Kunići

10.177

318

3,12%

Perad

352.249

5.054

1,43%

Pčelinje zajednice

4.138

164

3,96%

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.g.

Uspoređujući udio stočne proizvodnje općine Tinjan sa županijom vidi se da je najveća zastupljenost uzgoja svinja (786 grla ili 6,6% u odnosu na županiju). Od ostalih, veći udio ima još uzgoj pčelinjih zajednica (164 zajednica ili 3,96% na razini županije), uzgoj ovaca i koza (619 grla ili 3,32% na razini županije) te uzgoj kunića s 318 grla ili odjelom od 3,12% na razini županije.

 


Općina Sveti Petar u Šumi

Na području općine Sveti Petar u Šumi poljoprivreda je uvijek bila dominantna gospodarska djelatnost zahvaljujući velikim i kvalitetnim poljoprivrednim površinama te orijentaciji stanovništva ka poljoprivrednoj proizvodnji. Danas se poljoprivreda u klasičnom smislu (mala nespecijalizirana seljačka gospodarstva) polako povlači i ustupa mjesto organiziranoj i specijaliziranoj poljoprivrednoj proizvodnji. Dodatna prilika za razvoj poljoprivrede predstavlja razvoj seoskog turizma i sve veća potražnja za ekološki proizvedenom hranom.

Tablica 10. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupno raspoloživom zemljištu

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno raspoloživom zemljištu

Broj kućanstava

Ukupno raspoloživa površina zemljišta

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

Ostalo zemljište, ha

Broj parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta

ukupno korišteno

u vlasništvu

uzeto u zakup

dano u zakup

Istarska županija

13.534

52.823,39

22.040,16

18.816,34

3.734,83

511,01

30.783,23

57.904

Općina Sveti Petar u Šumi

133

381,02

127,12

125,89

4,83

3,6

253,9

600

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godina

Prema podacima iz Popisa poljoprivrede iz 2003. godine, na području općine Sveti Petar u Šumi bilo je 381,02 ha zemljišta što je 0,72% površine zemljišta županije. Ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta je bilo 127,12 ha što je 33,36% od ukupno raspoloživog zemljišta općine.  Od toga je 99% u vlasništvo kućanstava kojih na području općine Sveti Petar u Šumi ima 133 što čini 0,98% broja poljoprivrednih kućanstava županije. U prosjeku, svako poljoprivredno gospodarstvo raspolaže s 0,94 ha poljoprivrednog zemljišta.

Ostalo zemljište u općini Sveti Petar u Šumi, tj. ono što se ne koristi u poljoprivredne svrhe  (neobrađeno poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište,  dvorišta, putovi, kamenolomi, pješčare, ribnjaci, močvare te površine pod kanalima i drugim vodenim površinama) iznosi 253,9 ha ili 66,6%.


Tablica 11. Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno raspoloživom zemljištu

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno raspoloživom zemljištu

Istarska županija

Općina Sveti Petar u Šumi

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

Ukupno

22.040,16

127,12

Oranice i vrtovi

10.364,40

89,13

Povrtnjaci (na okućnici, korišteni za vlastite potrebe)

151,9

2,72

Livade

4.021,89

16,94

Pašnjaci

3.505,71

6,3

Voćnjaci

Ukupno

1.327,10

4,11

Od toga: plantažni

858,45

2,23

Vinogradi

Ukupno

2.651,99

7,92

Od toga: plantažni

1.956,23

7,92

Rasadnici i košaračka vrba i dr.

17,17

0

Ostalo zemljište, ha

Ukupno

30.783,23

253,9

Od toga: neobrađeno

8.707,02

84,95

Od toga: šumsko

18.627,20

155,66

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godina

Najveći dio korištenog poljoprivrednog zemljišta otpada na oranice i vrtove odnosno 89,13 ha ili 70,25% što je pokazatelj da je poljodjelstvo dominantna djelatnost na području općine. Od ostalih površina treba izdvojiti livade i pašnjake s 23,24 ha ili 18,28% te plantažne vinograde s 7,92 ha ili 6,23% površine.

Većinu ostalog zemljišta čine površine pod šumama s 155,66 ha ili 61,31%.


Tablica 12. Broj kućanstava prema prodaji poljoprivrednih proizvoda u 2002. godini

 

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema korištenome poljoprivrednom zemljištu

Istarska županija

Općina Sveti Petar u Šumi

Broj kućanstava koji je ostvario prihod od prodaje

Žitarica

65

0

Industrijskog, te aromatskog bilja

8

1

Krmnog bilja

16

0

Povrća

293

8

Cvijeća i ukrasnog bilja

18

0

Voća i grožđa

486

2

Vina i rakije, te maslinovog ulja i ostalih prerađevina

436

0

Goveda i kravljeg mlijeka

260

0

Svinja

129

7

Ovaca i koza, te ovčjeg i kozjeg mlijeka

70

0

Peradi i jaja

39

0

Dopunskih djelatnosti

119

4

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003. godina

Iz gornje tablice vidljivo je da najveći broj kućanstava na području općine Sveti Petar u Šumi ostvaruje prihode od prodaje uzgojem povrća (8 kućanstava) i svinja (7 kućanstava).


Tablica 13. Struktura oranica i vrtova u Istarskoj županiji i općini Sveti Petar u Šumi (u ha)

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema korištenom poljoprivrednom zemljištu

Istarska županija

Općina Sveti Petar u Šumi

Žitarice

4.663,99

46,57

Krumpir

838,46

8,77

Mahunasto povrće za suho zrno

105,95

0,57

Uljano sjemenje i plodovi

35,47

0

Duhan

0

0

Šećerna repa

5,47

0

Krmno bilje

2.865,78

20,73

Predivo bilje

0,66

0

Ostalo povrće

361

3,31

Bilje za upotrebu u parfumeriji i farmaciji (aromatsko i ljekovito), i ostalo bilje

22,13

0,05

Cvijeće i ukrasno bilje, sjemenje i sadni materijal

33,38

0

Ugari

1.326,92

9,08

Ukupno korištene oranice i vrtovi

10.364,40

89,13

Ostalo povrće u povrtnjacima

133,67

2,5

Izvor: Državni zavod za statistiku, popis poljoprivrede 2003.g.

Prema podacima iz popisa poljoprivrede 2003. godine primjetno je da najviše površina pod poljoprivrednim kulturama zauzimaju žitarice i to više od 52,25% (46,57 ha) što je nešto više od udjela što ga zauzimaju u županiji (45%).

Od ostalih kultura najveće površine zauzimaju krmno bilje (23,26%), ugari (10,19%) i krumpir (9,84%).


Tablica 14. Demografija u poljoprivrednom sektoru

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno raspoloživom zemljištu

Istarska županija

%

Općina Sveti Petar u Šumi

%

Broj kućanstava

13.534

 

133

 

Broj članova kućanstava (podatci za prvih 8 članova kućanstava)

44.674

100%

530

100%

Muški

22.748

50,91%

249

47%

Ženski

21.926

49,09%

281

53%

 

 

 

 

 

do 25 godina

10.521

23,55%

180

33,96%

25 - 34

4.863

10,88%

50

9,43%

35 - 44

6.031

13,50%

80

15,09%

45 - 54

7.173

16,06%

75

14,15%

55 - 64

6.317

14,14%

62

11,70%

više od 65 godina

9.769

21,87%

83

15,66%

UKUPNO:

44.674

100%

530

100%

Izvor: Državni zavod za statistiku, popis poljoprivrede 2003.g.

Prema podacima prikazanima na gornjoj tablici, vidi se da žene blago dominiraju u strukturi poljoprivrednog stanovništva u općini Sveti Petar u Šumi. Prema dobnoj strukturi, primjetan je veliki udio u strukturi poljoprivrednog stanovništva koji imaju osobe mlađe od 25 godina i to s 33,96% (180 stanovnika). Uspoređujući podatke s županijskima, primjetan je manji udio stanovništva starijeg od 65 godina u strukturi poljoprivrednog stanovništva (15,66%).


Tablica 15. Stočna proizvodnja (uzgoj)

Stoka, perad i ostale životinje

Istarska županija

Općina Sveti Petar u Šumi

%

Goveda

6.433

19

0,29%

Svinje

11.915

281

2,36%

Ovce i koze

18.594

94

0,50%

Konji

402

4

1%

Magarci, mazge i mule

217

2

0,92%

Kunići

10.177

64

0,63%

Perad

352.249

16.356

4,64%

Pčelinje zajednice

4.138

34

0,82%

Izvor: Državni zavod za statistiku, popis poljoprivrede 2003.g.

Na gornjoj tablici prikazan je ukupan broj životinja u stočnoj proizvodnji općine Sveti Petar u Šumi i njihov udio u ukupnoj stočnoj proizvodnji Istarske županije. Najveći udio ima uzgoj peradi (radi farme Puris) s 4,64% (16,356 grla) i uzgoj svinja s 2,36% (281 grlo). Govedarska proizvodnja, uzgoj ovaca i koza te proizvodnja meda je ispod prosječno zastupljena u odnosu na proizvodnju na razini županije.

 

 


INSTITUCIJE I STRUČNE SLUŽBE ZA POLJOPRIVREDU I STOČARSTVO, EDUKACIJSKE INSTITUCIJE TE PROGRAMI KREDITIRANJA

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) je stručna vladina ustanova u poljoprivredi, nadležna za posredovanje u provođenju mjera potpore razvitku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ( OPG-a) i ruralnih prostora u cjelini. Njen cilj je pomaganje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima pri donošenju odluka  kroz osiguranje kvalitetnih informacija, bolju suradnju sa svim institucijama, tvrtkama i pojedincima važnim za uspješnu poljoprivredu.

Temeljni cilj poljodjelske politike je poticanje razvijanja konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva, te učinkovitije proizvodnje poljodjelskih proizvoda, na način koji štiti prirodne potencijale zbog čega je potrebno omogućiti pristup znanju i informacijama, osobito u segmentu ekološke proizvodnje.

 

Programi EU s ciljem kreditiranja razvoja poljoprivrede (IPARD)

Program IPARD ima 2 prioriteta:

          Doprinos implementaciji acquis communautaire vezano uz Poljoprivrednu politiku EU;

          Doprinos održivoj prilagodbi poljoprivrednog sektora i ruralnih područja u zemljama kandidatima;

Prioriteti EU što se tiče razvitka ruralnih područja u periodu od 2007. – 2013. godine su slijedeći:

1.      Ulaganja u restrukturiranje i nadogradnju postojećih farmi,

2.      Ulaganja u unapređenje marketinških aktivnosti,

3.      Grupiranje proizvođača (zadruge),

4.      Zaštita okoliša,

5.      Trening i tehnička pomoć.

Pod ova dva prioriteta financirat će se slijedeće mjere:

Mjere pod prioritetom 1:

1.      Ulaganja u poljoprivredno gospodarstvo

2.      Prerada i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda

3.      Poljoprivredno okolišni program i program za podizanje standarda dobrobiti životinja (pilot projekti)

Mjere pod prioritetom 2:

1.      Razvoj ruralne infrastrukture

2.      Razvitak i diversifikacija ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima

3.      LEADER pristup

Dostupna sredstva za ruralni razvoj iz programa IPARD će iznositi prema godinama:

Tablica 16. Dostupna sredstva za ruralni razvoj

Godina

Iznos

2007.

25.5 mil. €

2008.

25.6 mil. €

2009.

25.8 mil. €

2010.

26.0 mil. €

Izvor: Centar za Europsku uniju, IPARD prezentacija 2006. godine


2.1.9.     Šumarstvo

Općina Tinjan

Površine šuma i šumskih zemljišta na području općine rasprostiru se na području od 200-500 metara nadmorske visine, a obilježene su relativnom raznolikošću vrsta i razvedenošću reljefa.

Slika 5. Šumske površine na području općine Tinjan

Izvor: www.ccs-si.com

Prema namjeni, moguće je izdvojiti sljedeće kategorije šumskih površina:

·         gospodarske šume, ukupne površine 1511,44 ha. Gospodarske šume služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, te osim gospodarske vrijednosti imaju i općekorisnu funkciju. Osnova gospodarenja predviđa najveću pažnju očuvanju i daljnjem unapređenju staništa i njihovih sastojaka, prvenstveno domaćim autohtonim vrstama, s ciljem povećanja i poboljšanja kvalitete proizvedene drvne mase.

Opće korisne funkcije šuma su:

-        turistička,

-        estetska,

-        ekološka (hidrološka ili vodozaštitna, protuerozijska, klimatska, emisijska, zaštitna i dr.).

-        rekreacijska,

-        zdravstvena.

·         zaštitne šume, ukupne površine 747,48 ha, obuhvaćaju manji dio šumskog resursa općine. Nalaze se  uglavnom na padinama Limske drage (manje površine na sjevernom dijelu općine) i temeljna im je namjena zaštita i očuvanje padina od erozije, te poboljšanja mikroklimatskih osobina prostora.Te funkcije zadržati će i u budućnosti, a najvažniji zadatak je očuvanje ovih šuma od bespravne i nekontrolirane sječe i zaštita od požara.

Općina Sveti Petar u Šumi

Osnovni sadržaj krajolika općine Sveti Petar u Šumi čine šume i poljodjelske površine. Krajolik je mozaičkog karaktera što znači da se šume, livade i poljoprivredne površine međusobno isprepliću. Flora i fauna na području općine Svetvinčenat je razmjerno očuvana što predstavlja bitan prirodni resurs za razvoj općine.

Na području općine Sveti Petar u Šumi površine pod šumama iznose 346,05 ha ili 24,32% ukupne površine općine. Od toga je samo 15,1 ha ili 4,4% u državnom vlasništvu dok je većina ili 95,6% šuma u privatnom vlasništvu.

Slika 6. Šumski krajolici na području općine Sveti Petar u Šumi

Izvor: http://terraconceptus.com

Šume na kršu danas imaju veliku vrijednost ne toliko za proizvodnju drvne mase koliko zbog opće povoljnog djelovanja šume na zaštitu i konzerviranje tla, ujednačavanju vodnog režima, ublažavanju klimatskih ekstrema, prinosu u poljodjelskoj proizvodnji, pitkosti podzemnih voda i dr. Šume predstavljaju stabilno ekološko uporište u prostoru. Osim ekološkog, šume imaju izraziti estetski značaj.


2.1.10.                Turizam

Općina Tinjan

Turizam kao djelatnost na području općine Tinjan kroz povijest nije imao većih poticaja za razvoj radi dominantnih djelatnosti poput poljoprivrede, industrije i rudarstva koje su vladajuće garniture poticale kroz veći dio dvadesetog stoljeća. Iz tog razloga je razvoj turizma kao djelatnosti zaobišao općine središnje Istre, među njima i općinu Tinjan za razliku od ostatka poluotoka, posebno priobalnog dijela, gdje su turizam i ugostiteljstvo postali jedan od osnovnih motora gospodarskog napretka.

Ipak, u posljednje vrijeme, točnije od devedesetih godina XX. Stoljeća, pojavile su se tendencije za značajnijim turističkim razvojem općine Tinjan korištenjem značajnih prirodnih i društvenih resursa kojima općina raspolaže.

Okosnicu turističkih sadržaja čini sačuvani prirodni krajolik, naročito Draga i njezina okolica, te vrijedno graditeljsko nasljeđe naselja nastalih na rubu njezina kanjona, Tinjan i Kringa.

Dio naselja u općini razvijati će se na temelju njihovih pogodnosti uključivanjem u seoski turizam i uključivanjem u turističku ponudu komplementarnu razvijenijem obalnom turizmu.

Slika 7. Vizura naselja Kringa

Izvor: www.shroudeater.com

Važno je napomenuti da za razvoj turizma na području općine imaju i manifestacije:

·         Šimunja,

·         Fešta istarskog pršuta te

·         Legenda o Istarskom vampiru, Juri Grandu.

Navedeno će biti detaljnije opisano u sljedeće poglavlju.

Za potrebe turizma planira se samo jedna zona i to turistički punkt – kamp pokraj naselja Kringa u cilju razvoja izletničkog turizma i valorizacije krajobraznih vrijednosti Limske drage, dok je smještaj turističkih i ugostiteljskih sadržaja uglavnom planiran unutar samih naselja, što bi znatno moglo doprinijeti revitalizaciji starih jezgri. [1]

Prema podatcima iz turističke zajednice središnje Istre iz 2007. godine, na području općine Tinjan postoje sljedeći smještajni objekti:

Tablica 17. Podaci o smještajnim kapacitetima na području Općine Tinjan

Red. broj

Smještajni objekt

Adresa smještaja

Vrsta smještaja

Ukupan broj kreveta

1

Hacienda

Šurani 97c

apartmani

8

2

Ravnice

Šurani 96b

apartmani

2

3

Francesca

Picupari 96

apartmani

4

4

Ivana

Tinjan 1c

apartmani

4

5

Pina

Muntrilj 16a

apartmani

5

6

Butori

Butori 9a

apartmani

12

7

Casa Bassi

Bašići 32

kuća za odmor s apartmanima

4

8

San Marco

Srbinjak 52

kuća za odmor s apartmanima

5

9

Villa Etore

Bašići 30

kuća za odmor

8

10

Villa Barbara

Frankovići 61

kuća za odmor s apartmanima

7

11

Bobanović

Mofardini 39a

kuća za odmor

6

12

Stancija Mohori

Mohori 57

apartmani

14

13

Kringa

Kučići 121d

kuća za odmor

8

 

UKUPNO:

87

Izvor: Turistička zajednica središnje Istre, 2007. godina

Struktura gostiju i noćenja prema zemlji porijekla na području općine Tinjan u razdoblju od 01.01.2007. do 30.11.2007. godine, prikazani su na sljedećoj tablici:


Tablica 18. Struktura gostiju na području općine Tinjan u tijeku 2007. godine

ZEMLJA

dolasci

noćenja

Njemačka

76

809

Velika Britanija

74

650

Francuska

38

187

Hrvatska

37

124

Italija

35

70

Rumunjska

6

55

Slovenija

13

46

Slovačka

4

36

SAD

4

28

Austrija

3

24

Australija

5