Skip Navigation LinksPočetak > O nama > Naš akademik
Naš akademik
JOSIP BRATULIĆ

Akademik Josip Bratulić rođen je u Sv. Petru u Šumi 13. veljače 1939. Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Pazinu. Filozofski fakultet upisao je u Zagrebu gdje je završio studij hrvatskoga jezika i književnosti i komparativnu književnost. Na istom je fakultetu magistrirao i doktorirao. Nakon završetka studija radio je u Staroslavenskom institutu »Svetozar Ritig«, a zatim je 1977. prešao na Filozofski fakultet, gdje je redoviti profesor na Katedri za stariju hrvatsku književnost. Bio je dekan toga fakulteta u ratnom razdoblju.

Bavi se proučavanjem hrvatske književnosti, posebice starijih razdoblja, kao i studijem srednjovjekovnih slavenskih književnosti, pa je iz toga znanstvenog područja objavio niz rasprava i pojedinačnih knjiga. Uz monografiju o Istarskom razvodu (1978) objavio je kritičko izdanje ovoga dragocjenog hrvatskog spomenika srednjovjekovne Istre koje je dosad doživjelo tri izdanja. Izdao je i kritičko izdanje Vinodolskog zakona, kao i nekoliko vrlo važnih pretisaka starih hrvatskih knjiga koje je popratio pogovorima i tumačenjima (Prva hrvatskoglagoljska početnica; Franjo Glavinić, Četiri poslidnja človika; Antun Matija Relković, Satir; Josip Relković, Kućnik; Antun Kanižlić, Sveta Rožalija; Ljudevit Gaj, Kratka osnova; Lekcionar Bernardina Splićanina itd.). Priredio je i preveo Žitja Konstantina Ćirila i Metoda (tri izdanja). Priredio je Izabrane poslanice svetoga Jeronima.

Objavio je dosad tri knjige svojih rasprava: Istarske književne teme (1987), Sjaj baštine (1990), lzazov zavičaja (1990), zatim monografiju o kiparu Želimiru Janešu (1992), te knjigu eseja Mrvice sa zagrebačkog stola (1994), Leksikon hrvatske glagoljice (1995), Istra - zavičaj starina i ljepota (2000), Pula oduvijek (2001). Autor reprezentativne monografije Hrvatska pisana kultura I i II(2005. i 2008. god.)

Sudjelovao je na brojnim domaćim i stranim međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Sudjelovao je na velikim kulturološkim projektima: Pisana riječ u Hrvatskoj, Dva tisućljeća pisane riječu u Istri, Hrvatski narodni preporod, Pavlini u Hrvatskoj, Hrvati i kršćanstvo - kultura i umjetnost (Vatikan). Bio je u brojnim organizacionim ili znanstvenim odborima skupova koje je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (o Istarskom razvodu, o Matiji Vlačiću Iliriku, o Franji Glaviniću, o Šimunu Kožičiću - Benji). Član je brojnih uredništava časopisa i biblioteka. Za seriju »Istra kroz stoljeća« priredio je desetak knjiga. Autor je brojnih scenarija za obrazovni program Hrvatske radiotelevizije. Sa Ivanom Kušecom dugi niz godina vodi i uređuje emisiju na Hrvatskom radiju «Putujmo Hrvatskom».

U Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je za člana suradnika prvi put 19. svibnja 1988, a po drugi put 28. svibnja 1998. Za člana HAZU izabran je na Glavnoj skupštini 18. svibnja 2000.

Predsjednik je Matice hrvatske od 1996.- 2004. S profesorom Želimirom Janešom ostvario je jedinstveno spomen-obilježje »Aleju glagoljaša Roč-Hum«, za koju je napisao i vodič (dva izdanja).

Josip Bratulić Glavni je urednik biblioteke HISTRIA CROATICA nakladničke kuće CASH Pula koja je dosad iznjedrila 28 naslova.

Važne vijesti
 
Strateški projekti
Publikacije
Vremenska prognoza
Oglasi


TV program