Općina Sv. Petar u Šumi zauzima visoko 34. mjesto u Hrvatskoj i svrstana je u 8 razvojnu skupinu na najnovijoj ljestvici indeksa razvijenosti(među 6% najrazvijenijih u Hrvatskoj) koji je definiran Zakonom i Uredbom te je računan po istoj, nepromijenjenoj metodologiji kao i izračun indeksa iz 2018. godine, ali na temelju zadnjih dostupnih podataka iz 2020., 2021. i 2022. godine.
Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj (prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti) društveno-gospodarskih pokazatelja) definiran Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17, 118/18) i Uredbom o indeksu razvijenosti/ (NN 131/17). Indeksom se mjeri stupanj razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Indeks uzima u obzir vrijednosti svih 556 JLS-ova i 21 županiju i grad Zagreb.
Općina Sv. Petar u Šumi ostvarila je indeks razvijenosti 110,110 i ostvarila ukupno 34. mjesto u od svih 556 općina i gradova. U svim pokazateljima ostvaren je značajnije bolji rezultat nego kod izračuna iz 2018. godine kada je Sv. Petar u Šumi bio razvrstan u 7 razvojnu skupinu i nalazio se je na 92. mjestu, a 2010 na 118 mjestu. Ostvaren je skok za 58 mjesta. Važno je naglasiti da su rezultati ostvareni u uvjetima gdje su ispred Sv. Petra u Šumi općine i gradovi koji se nalaze na moru s jako razvijenim turizmom ili se na njihovom području nalaze velike tvrtke ili pak su blizu Zagreba. Posebno se Sv. Petar ističe po mladosti i kretanju stanovništva, niskoj nezaposlenosti i stupnju obrazovanja, a značajno je porastao dohodak koji je u prosjeku Istarske županije. S porastom proračunskih prihoda po stanovniku koji je značajno porastao u 2023. godini u budućim vremenima Sv. Petar u Šumi može napredovati među 25 najrazvijenijih mjesta u Hrvatskoj.
Obrazloženje izračuna:
Indeks razvijenosti izračunava se na temelju sljedećih pokazatelja:
1) stope nezaposlenosti
2) dohotka po stanovniku
3) proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po
stanovniku
4) općega kretanja stanovništva
5) stope obrazovanosti
6) indeksa starenja.
Pojednostavljen opis metodologije:
1) Za pokazatelje dohodak po stanovniku i proračunski prihod jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku uzimaju se vrijednosti svakog od pokazatelja za 3 godine (2020., 2021. i 2022.) temeljem kojih se izračuna njihova prosječna vrijednost u te 3 godine za svaki JLS i JP(R)S. Dobivena prosječna vrijednost ovih pokazatelja dijeli se sa brojem stanovnika JLS-a, odnosno JP(R)S-a.
2) Za pokazatelj stopa nezaposlenosti uzima se vrijednost pokazatelja za 3 godine (2020., 2021. i 2022.) temeljem koje se izračuna prosječna vrijednost za svaki JLS i JP(R)S.
3) Pokazatelj opće kretanje stanovništva izračunava se kao omjer usporedivog broja stanovnika JLP(R)S u posljednjem dostupnom desetogodišnjem razdoblju (omjer broja stanovnika 2022. i 2012. godine).
4) Pokazatelji stopa obrazovanosti i indeks starenja temelje se na podacima iz zadnjeg dostupnog Popisa stanovništva (iz 2021. godine).
5) Potom se izračunava prosječna vrijednost svakog pojedinog pokazatelja za svih 556 JLS-ova (ili 21 JP(R)S), što se definira kao prosječna vrijednost 100.
6) Potom se odredi indeksna vrijednost za svaki JLS i JP(R)S u odnosu na prosjek 100.
7) Kada se isto izračuna za svih 6 kompozitnih pokazatelja, odredi se prosjek svih 6 vrijednosti.
8) Uz uzimanje standardne devijacije izračunava se vrijednost indeksa razvijenosti za svaki pojedini JLS i JP(R)S.
Zaključci:
Indeks razvijenosti daje informaciju o međuodnosu između JLS-ova odnosno JP(R)S-ova u određenom trenutku, baziranom na prosjeku vrijednosti definiranih pokazatelja u 3 godine. Crta razgraničenja od 100 je prosjek vrijednosti svih JLS ili JP(R)S u RH i na njega utječe svih 556 JLS-ova odnosno 21 JP(R)S. Prema metodologiji uvijek će dio jedinica ima/ vrijednost ispod 100 te će se po Zakonu definira kao potpomognuta područja, a dio jedinica će ima vrijednost iznad 100 te neće ima tu kategorizaciju.
Pomak određenog JLS-a ili JP(R)S-a na rang ljestvici odražava bržu ili sporiju dinamiku razvoja tog JLS-a ili JP(R)S-a u odnosu na ostale jedinice u Hrvatskoj te je indeks neutralni mjeritelj 1h trendova. Cijela Hrvatska se u proteklom razdoblju ubrzano razvijala te bi JLS koji je imao prosjek 100 u 2018. godini s istim vrijednostima u 2024. godini bio na vrijednosti 98,4 i spadao bi u potpomognuto područje.
Ravnomjerni regionalni razvoj, kao politika Vlade, teži smanjenju razlika između najrazvijenijih i onih slabije razvijenih, što se može promatrati kroz smanjenje razlika vrijednosti indeksa između najrazvijenijih i najnerazvijenijih.