Otkrivanjem biste Šimunu Bratuliću na supetarskom placu završena je proslava Petrove, blagdana svetih Petra i Pavla i Dana Općine Sveti Petar u Šumi, koja se ove godine poklopila sa 700. obljetnicom priznanja pavlinskog reda. Prije no što su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i general pavlinskog reda Izydor Matuszewski otkrili bistu, akademik Josip Bratulić predstavio je Supetarca Šimuna Bratulića kojeg je general reda Stjepan iz Trnave susreo ovdje te ga na trošak samostana poslao na studije u Rim. Kasnije je naslijedio svog dobrotvora postavši generalom reda, da bi 1603. bio imenovan zagrebačkim biskupom.
Ovom svečanom činu prethodila je misa koju je uz zadarskog nadbiskupa Josipa Prenđu, porečkog i pulskog biskupa Ivana Milovana i brojnih svećenika i redovnika predvodio kardinal Bozanić. U pozdravnoj riječi biskup Milovan govorio je o dolasku pavlina u Istru koncem 13. stoljeća, gdje su do ukinuća reda 1786. djelovali kao prosvjetitelji i dušobrižnici. Pavlini 1993. ponovno dolaze u Istru u svoj samostan u Svetom Petru u Šumi u kojem vode župu i Centar za nerođeni život.
U propovijedi se Bozanić osvrnuo na poslanstva svetih Petra i Pavla te biskupa Šimuna Bratulića, ali i brojnih redovnika i vjernika koji su Božjom voljom stvorili velika djela svjedočeći da je ono stvoreno ljudskom voljom ograničenog trajanja, a ono stvoreno Božjom voljom vječno. Interpretirajući čitanje iz Evanđelja o počecima crkve i poslanju Sv. Petra, kardinal je ondašnja mišljenja ljudi izvan Crkve usporedio s današnjima zaključujući da su unatoč velikoj vremenskoj distanci nepromijenjena. Ljudi izvan Crkve uvijek bi htjeli Crkvu onakvu kakvu sami žele, Crkvu u svojoj službi. Međutim, Crkva je uvijek kamen spoticanja jer djeluje onako kako ju je zamislio Isus Krist, a utemeljio Sv. Petar, a ne kako netko želi. Osvrnuo se i na obitelj koja je u suvremenom svijetu na velikoj kušnji, jer postoje mnogi koji na razne načine žele manipulirati njome, a pogotovo djecom i mladima. »Sačuvajmo obitelji onakvima kakve Bog želi i kakve osjećamo u našoj naravi«, naglasio je kardinal Bozanić.
Na kraju mise general pavlinskog reda Izydor Matuszewski govorio je o njihovom velikom jubileju koji je jučer u Svetom Petru u Šumi proslavila Hrvatska pavlinska provincija na čelu s Jurjem Domšićem, spomenuvši ovih dana više puta naglašavane velike zasluge pavlina u širenju pobožnosti te unapređenju materijalne kulture i umjetnosti.
Svečanoj jučerašnjoj proslavi 700. obljetnice priznanja pavlinskog rede prethodila je proslava Dana Općine Svetog Petra u Šumi. Tom je prigodom održana svečana sjednica na kojoj je načelnik Mario Bratulić govorio o značajnijim ostvarenjima u proteklih godinu dana. Među njih uvrstio je asfaltiranje ceste Sveti Petar u Šumi – Tinjan, uređenje dječjeg vrtića u suterenu školske sportske dvorane te izgradnju i proširenje javne rasvjete i rekonstrukciju vodovodne mreže između sela Turčinovići i Banovci te samog sela Banovci. Najavljujući nastavak radova prema Jopima i Kučevarima, sanaciju mosta u Glavici te renoviranje Kalvarije u Svetom Petru u Šumi. Na jesen se očekuje početak restauracije župne crkve te priprema zemljišta i dokumentacije za uređenje polivalentnog parka s dječjim igralištem i otvorenim bazenom.
Naravno, to je samo dio programa aktualne općinske vlasti koja uz stalnu skrb o mnogim društvenim potrebama, od socijale do kulture i sporta, planira urediti trg pred župnom crkvom te asfaltirati nerazvrstane ceste između sela Dragovanci, Banovci, Jukini, Pickini, Tomažini, Gljušćići, Jopi, Kučevari i Vošljak.
Na kraju svečane sjednice učenici supetarske osnovne škole priredili su zabavni program, a oci pavlini na čelu sa župnikom Krzysztofom Rodakom prigodnu fotoizložbu o obnovi samostana.
Svečanoj su sjednici prethodila predavanja o pavlinima. Jakov Jelinčić pročitao je tekst Bazylia Degórskog o pustinjačkom pokretu u Crkvi s posebnim osvrtom na životopis Sv. Pavla, prvog pustinjaka, koji je napisao Sv. Jeronim. Akademik Bratulić govorio je o pavlinima kao promicateljima obrazovanja i kulture, ali i drugih djelatnosti, poput ljekarništva, poljoprivrede i graditeljstva. O djelu pavlinskog skladatelja, gradišćanskog Hrvata Amanda Ivančića, govorio je Stanislav Tuksar, a kako zvuče njegove i Mozartove skladbe publika je u izvedbi Morphing Vienna Chamber Orchestra mogla iste večeri čuti u župnoj crkvi.
M. RIMANIĆ
Izvor: http://www.glasistre.hr
